Hag: Gotovina i Markač na slobodi

"Nakon što je pobijena teza raspravnog vijeća da je granatiranje bilo protivpravno, žalbeno vijeće drži da nema dokaza da je postojao udruženi zločinački poduhvat s ciljem uklanjanja srpskog civilnog stanovništva iz Krajine silom ili prijetnjom sile", kazao je sudija danas sudija Meron.

"Odlazak civila, koji se događao istovremeno sa zakonitim topničkim napadima, ne može se okarakterizirati kao deportacija", kazao je takođe sudija Meron.

Raspravno vijeće je zaključilo da je Markač svojim propustom da istraži zločine specijalne policije stvorio atmosferu nekažnjivosti, što je pripadnike specijalne policije podstaklo na ratne zločine.

"Žalbeno vijeće smatra da su svi zaključci raspravnog vijeća o odgovornosti Markača dovedeni u kontekstu zaključaka o protivpravnom granatiranju četiri grada. Shodno tome, žalbeno vijeće smatra da nema dovoljno zaključaka za osuđujuću presudu protiv Markača na osnovu odgovornosti nadređenog", kaže sudija Meron.

Raspravno vijeće je utvrdilo da je Gotovina znao za kaznena djela koja su počinjena. Ta kaznena djela trebalo je istražiti, što je Gotovina, prema raspravnom vijeću, propustio učiniti.

"Žalbeno vijeće podsjeća da je raspravno vijeće uzelo u obzir dokaze iz kojih proizlazi da je Gotovina poduzeo niz mjera za sprječavanje zločina. Žalbeno vijeće smatra da je Gotovina preduzeo sve razumne mjere", kaže sudija Meron, te dodaje da žalbeno vijeće neće Gotovini izreći osuđujuću presudu temeljem alternativne odgovornosti.

U Haškom tribunalu u toku je izricanje presude u žalbenom postupku dvojice hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača, osuđenih pred ovim sudom za ratne zločine počinjene nad Srbima 1995. godine tokom vojne operacije "Oluja".

Haški sud je u prvostepenom procesu u aprilu 2011. godine proglasio Antu Gotovinu i Mladena Markača da su, kao učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu, krivi za djela progona, deportacije, pljačke, razaranja, ubistva, nečovječna djela i okrutno postupanje.

Gotovina je osuđen na 24 godine zatvora, a Markač na 18, dok je general Ivan Čermak oslobođen svih optužbi.

Odbrana je zahtijevala oslobađajuću presudu, negirajući postojanje udruženog zločinačkog poduhvata i uloge optuženih u njemu, te osporavajući da je došlo do neselektivnog artiljerijskog napada na Knin i druge krajinske gradove.

Tužilaštvo se nije žalilo ni na osuđujuće presude, ni na Čermakovu oslobađajuću. Žalbena rasprava održana je u maju ove godine, odnosno nešto više od godinu dana nakon izricanja prvostepene presude, što je neuobičajeno brz postupak u poređenju sa ostalim predmetima u Tribunalu.

U agresiji hrvatskih oružanih snaga na sjevernu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju, koja je nazvana "Oluja", sa svojih vjekovnih ognjišta protjerano je oko 230.000 krajiških Srba.

Na tom prostoru živjelo je oko 230.000 krajiških Srba od kojih su oko 30.000 bili vojnici, a na njih je krenulo 138.500 pripadnika Hrvatske vojske, MUP-a i HVO-a. Prema evidenciji "Veritasa", u i poslije operacije poginulo je i nestalo 1.922 Srba, od kojih su 1.192 /62 odsto/ bili civili, a oko polovine je bilo starije od 60 godina.

Od ukupnog broja žrtava do kraja avgusta ubijeno je 1.764 ljudi ili u prosjeku 68 dnevno. Među žrtvama je 546 /28 odsto/ žena, od kojih je dvije trećine bilo starije od 60 godina, što predstavlja jedan od "crnih" rekorda posljednjeg građanskog rata na prostorima bivše Jugoslavije.

Među žrtvama je i 19 lica koja su imala do 18 godina, od kojih i devetoro dobi do 14 godina. Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvijetljena sudbina 947 lica, dok se kao nestalo vodi još 975 lica i to 674 civila, među kojima 331 žena.

"Oluja" je provođena po taktici "spržene zemlje", kao i ostale vojne operacije koje su joj prethodile - "Miljevački plato", "Maslenica", "Medački džep" i "Bljesak".

Pretresno vijeće Haškog tribunala zaključilo je da je u Hrvatskoj u ljeto 1995. godine postojao udruženi zločinački poduhvat, sa ciljem trajnog uklanjanja srpskog civilnog stanovništva iz Krajine, na čelu sa tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Za vrijeme i nakon operacije "Oluja" učesnici udruženog zločinačkog poduhvata bili su tadašnji ministar odbrane Gojko Šušak, načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske Zvonimir Červenko, kao i drugi visoki zvaničnici.