Projekat "Zajedno protiv korupcije"
Helsinški odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj postavio je danas info štand u bolnici "Sveti Vračevi" u Bijeljini u kojoj se provodi projekat "Zajedno protiv korupcije".
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Koordinator projekta Jelena Zekić rekla je novinarima da će se kroz razgovor sa pacijentima i interesnim grupama koje najčešće koriste medicinske usluge do aprila naredne godine pratiti javnost i kvalitet zdravstvenih usluga u bijeljinskoj bolnici, jer se na taj način zatvara prostor za korupciju.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Direktor bolnice u Bijeljini Siniša Maksimović rekao je novinarima da podržava sve aktivnost koje će na jasan i otvoren način osvijetliti problem korupcije u zdravstvu, uz ocjenu da je, možda, riječ samo o percepciji jer do sada nije bilo podataka koji to dokazuju.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Želimo da pokažemo da svoj posao obavljamo savjesno, otvoreno i čestito i želimo da skinemo taj tamni veo i tu vrstu percepcije o korupciji u zdravstvu", rekao je Maksimović.
Nevladin sektor je, prema riječima Zekićeve, na osnovu provedenog istraživanja utvrdio da je korupcija u zdravstvu najprihvatljivija u našem društvu i cilj promotivne kampanje koja se provodi u Bijeljini je da se eliminište osjećaj građana da je korupcija prihvatljiva.
Ona kaže da su pacijenti uglavnom nezadovoljni organizacijom rada u bolnici, načinom za zakazivanje specijalističkih pregleda i dugim čekanjem za neke dijagnostičke metode, a cilj akcije nevladinog sektora je da liste čekanja za medicinske usluge budu dostupne i vidljive pacijentima.
Maksimović kaže da se u bijeljinskoj bolnici samo na operaciju katarakte čeka duže od tri mjeseca, ali da je to problem medicinskih ustanova svuda u svijetu.
"Vodi se računa da se i operacija katarakte vrši prioritetno ako se radi o komplikovanim i hitnim slučajevima, a na druge hirurške intervencije se u Bijeljini ne čeka", rekao je on.
Maksimović kaže da pacijenti imaju najviše primjedbi na duge liste čekanja za magnetnu rezonancu i skener i objašnjava da je to vanbolnička usluga za koju listu čekanja pravi Fond zdravstvenog osiguranja.
Prema njegovim riječima, kod subspecijalista postoje liste čekanja, ali postoje i objektivni problemi jer je takvih subspecijalista malo, a dešava se da i pacijenti ne dođu na već zakazani termin.
On navodi da nije imao pritužbi pacijenata u vezi sa problemom korupcije i pozvao sve građane koji su imali takav problem da ga prijave.
Bolnica u Bijeljini pokriva regiju sa oko 200.000 stanovnika i 136.500 osiguranih lica, prema evidenciji Fonda zdravstvenog osiguranja.











