U Srpskoj najmlađe majke imale 15 godina
Tokom prošle godine u Republici Srpskoj zabilježeno je 28 maloljetničkih porođaja i devet prekida trudnoće, rečeno je "Nezavisnim novinama" u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prema podacima Instituta, lani je obavljeno 65 porođaja na kojima su porodilje bile maloljetne ili su imale 18 godina.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U okviru podataka o demografskoj statistici Republičkog zavoda za statistiku, majke mlađe od 15 godina rodile su četvoro djece u 2022. godini.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Doktorica Aleksandra Govedarović, specijalista ginekologije i akušerstva u Zdravstvenoj ustanovi "Medico-S", istakla je za "Nezavisne novine" da postoji nekoliko faktora zbog kojih maloljetničke trudnoće mogu biti rizične.
"Adolescentkinje su sklonije komplikacijama tokom trudnoće i porođaja, kao što su preeklampsija, krvarenje i sepsa. Takođe, adolescentkinje su u većem riziku da rode bebe s niskom porođajnom težinom, što može dovesti do dugoročnih zdravstvenih problema kao što su kašnjenje u razvoju i hronične bolesti", rekla je Govedarovićeva, dodajući da su mlade majke sklonije depresiji i anksioznosti.
Govedarovićeva navodi da su adolescentkinje sklonije nedovoljnoj prenatalnoj njezi, ali da su izložene i drugim socijalnim i ekonomskim problemima.
"Maloljetničke trudnoće mogu da budu rizične i za majku i za dijete. Važno je da adolescentkinje imaju dovoljno informacija o zaštiti reproduktivnog zdravlja kao i zaštiti od neželjene trudnoće. Ukoliko dođe do trudnoće, važno je da adolescentkinje osiguraju kvalitetnu prenatalnu njegu kako bi se osigurala zdrava trudnoća i porođaj", rekla je ona.
Kao jedan od korijena problema sociolog Ivan Šijaković navodi da je mladima dostupno mnogo sadržaja o seksualnom životu na internetu, što ih, vjerovatno, navodi da ranije pokušaju stupiti u seksualne odnose.
"Mislim da je dosta zatajila porodična edukacija. Ne posvećuje se mnogo pažnje djeci koja su u tinejdžerskom dobu, da im roditelji objasne opasnosti koje vrebaju zbog ranog stupanja u seksualne odnose i mogućnostima zaštite", rekao je on.
Internet kao jedan od mogućih razloga problema navodi i Dragana Glavan, psiholog u Centru srednjih škola "Ivo Andrić" Prnjavor, ističući da se na časovima odjeljenske zajednice, a što je i propisano planom rada, razgovara sa učenicima o rizicima prijevremenog stupanja u seksualne odnose.
"U okviru tematske cjeline 'Zdravi životni stilovi' u prvom razredu jedan čas je posvećen lekciji 'Seksualno odrastanje', zatim u drugom razredu u okviru iste cjeline postoji lekcija 'Reproduktivno zdravlje', kao i 'Odgovorno ponašanje u ljubavi', dok se u trećem i četvrtom razredu obrađuju teme 'Kontracepcija i adolescentna trudnoća'", rekla je Glavanova, dodajući da se znakovi puberteta kod djece danas pojavljuju i ranije i da bi sa pričom o prevenciji trebalo krenuti od osmog razreda osnovne škole.
"Danas mladi sve ranije stupaju u seksualne odnose, eksperimentišu u toj oblasti", istakla je Glavanova.
Važna podrška okruženja i porodice
Vesna Banić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja pri banjalučkom Domu zdravlja, istakla je da je jako važno da maloljetna buduća majka dobije podršku u svom okruženju, posebno u porodici u kojoj živi, kao i u partnerskoj relaciji.
Takođe, navela je da treba raditi na zajedničkom prihvatanju odluke i odgovornosti vezane za dolazak djeteta.
21° 10°
