Dizel jeftiniji 10 feninga
Cijena goriva na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj pale su tokom vikenda, a korekcije naniže trebalo bi očekivati i u narednim danima te bi tako benzin trebalo da košta pet, a dizel deset feninga manje u odnosu na prošlu sedmicu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kaže ovo za “Glas Srpske” predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Đorđe Savić, pojašnjavajući da je do ovih novih korekcija došlo nakon promjena na globalnom naftnom tržištu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
- Gorivo je u nekim gradovima i više od ovog pojeftinilo. U Prnjavoru je to za 15 feninga. Žele biti što konkurentniji, ali vjerujem da će oni vrlo brzo izvršiti nove korekcije, jer, s obzirom na to koliko košta gorivo u nabavci, cijene koje trenutno drže nisu realne - smatra Savić.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Navodi i da je trenutna potrošnja goriva u Republici Srpskoj možda i nešto veća od nekih mjesečnih prosjeka prethodnih godina, što se, kako je rekao, može objasniti povoljnim vremenskim prilikama.
Na svjetskom tržištu cijene sirove nafte pale su tokom prošle sedmice, treće zaredom, jer je, kako objašnjavaju analitičari, berzanske trgovce i investitore zabrinula manja potražnja i potrošnja u najvećim svjetskim ekonomijama. Prema njihovom mišljenju, to je glavni razlog što je barel nafte (159 litara) sa 92,3 dolara, koliko je koštao 29. oktobra, pao na 81,5 dolara.
Ukazuju na to da je na njega, prije svega, uticala vijest da bi potražnja za benzinom u Sjedinjenim Američkim Državama mogla tokom naredne godine pasti na najniži nivo u dvije decenije, ali je na trgovce uticala i informacija da su rafinerije iz Kine, zemlje koja je najveći svjetski potrošač naftnih derivata, zahtijevale manje količine saudijske nafte.
Ono što je dodatno uticalo na ova kretanja jesu i podaci o manjoj potražnji, što je pojačalo zabrinutost da privrede, pogotovo one najveće, rastu sporije i neujednačenije nego što se prvobitno očekivalo.
Eksperti navode i da su se strahovi od prekida snabdijevanja na Bliskom istoku u velikoj mjeri raspršili, ali i da je u značajnoj mjeri, sigurno ne zanemarljivoj, na berzanska kretanja uticao i povećan ruski izvoz nafte, ali i pad rafinerijskih marže slabi. Smataju i da će dok god sukob na Bliskom istoku bude “ograničen” između Izraela i Palestinaca - zalihe nafte ostati manje-više stabilne, a samim tim i cijene u sadašnjim okvirima oko 80 dolara po jednom barelu.
Crni scenario
Trenutno jedini rizik za novi i dramatični rast cijena sirove nafte predstavlja uključivanje Irana u rat Izraela i Palestinaca. To bi, kako upozoravaju analitičari, moglo dovesti do toga da Iran poremeti transport iz arapskih zemalja Persijskog zaliva kroz Ormuski moreuz. Čak petina svjetske proizvodnje nafte na dnevnom nivou prođe ovim vodama. Zatvaranje ovog moreuza praktično bi odsjeklo od svijeta velike izvoznike nafte u Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Bahrein i Ujedinjene Arapske Emirate, kao i Katar, najvećeg svjetskog izvoznika prirodnog gasa.
