Na zasjedanju je AVNOJ (Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije) konstituisan u zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije, uspostavljen je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije kao privremeno tijelo s obilježjima vlade za ostvarivanje provedbenih funkcija, a izbjegličkoj vladi i kralju Petru II Karađorđeviću zabranjen povratak u zemlju do završetka rata, s tim da o sudbini monarhije nakon rata odluči narod slobodnom voljom. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Na Drugom zasjedanju AVNOJ-a donesene su odluke kojima je u osnovama završeno stvaranje državne organizacije nove Jugoslavije, koja je dobila svoj parlament i vladu. Usvajanjem deklaracije i odluka onemogućen je povratak na predratno stanje.

Posebna odluka AVNOJ-a bila je da se Josipu Brozu Titu dodijeli naziv Maršal Jugoslavije, na osnovu predloga slovenačke delegacije.

Drugo zasjedanje AVNOJ-a se održavalo kad i Teheranska konferencija između Ruzvelta, Staljina i Čerčila u Iranu. Važnim odlukama sa Teheranske konferencije, među kojima je najznačajnija ona da se prizna i pomogne NOP Jugoslavije, praktično je počelo građenje nove Jugoslavije.

Kao reakciju na Drugo zasjedanje AVNOJ-a, polovinom 1944. predstavnici JVuO (Ravnogorskog pokreta) održali su svoj kongres u selu Ba (Svetosavski kongres) koji je usvojio rezoluciju potpuno suprotnu deklaraciji koju je formulisao AVNOJ.

Dvije godine kasnije održano je Treće zasjedanje AVNOJ-a u Beogradu, na kojem je službeno ime Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ) promijenjeno u Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ), da bi konačno državna zajednica 7. aprila 1963. dobila ime Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ).

Nakon rata, narodi Jugoslavije su datum 29. novembar slavili kao državni praznik, a na novom grbu Jugoslavije stajalo je urezano 29. novembar 1943.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.