Mreža pred kolapsom zbog obnovljivih izvora energije

"Mislim da se previše izdaju saglasnosti za obnovljive izvore energije budući da se energija balansiranja mora obezbijediti", rekao je Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji je i jedan od rukovodilaca u kompaniji "Elektroprenos BiH".

On je, diskutujući u Narodnoj skupštini Republike Srpske, rekao da je nedavno "Elektroprivreda BiH" u Petrovcu izdala saglasnost na 50 megavata solarnih elektrana i da je očigledno da tolika energija ne može otići u prenosnu mrežu.

"Ta enormna proizvodnja energije iz obnovljivih izvora može ugroziti elektroprenosni sistem i dovesti do raspada. To onda može dovesti u probleme i privredu i možemo mi govoriti kako imamo jeftinu struju, ali ako nemamo tu struju pola dana, to nije dobro", istakao je Mazalica navodeći primjer vjetroparkova izgrađenih na Velebitu, gdje, kako kaže, dalekovod Donji Lapac - Kulen Vakuf jedan dan ima 30 megavata, a drugi 90 megavata.

Inače, problem sa obnovljivim izvorima energije je nepredvidivost u proizvodnji, odnosno tzv. pikovi, koji se pojavljuju kada ima puno sunca ili vjetra i koji podrazumijevaju veliku proizvodnju energije koja opterećuje elektroprenosnu mrežu koja mora biti u balansu. Elektrodistributivna mreža u BiH pravljena je u vrijeme kada su bile samo hidroelektrane i termoelektrane, čiji rad je predvidiv, odnosno tačno se zna koliko radi termoelektrana i kada radi hidroelektrana, što omogućava balansiranje proizvodnje i potrošnje i mrežu održava stabilnom.

O problemima sa obnovljivim izvorima energije nedavno je govorio i Radovan Višković, premijer Republike Srpske, koji je rekao da distributivna mreža u BiH, pa samim ti i u Republici Srpskoj, ne može podnijeti sve zahtjeve za izgradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana.

Višković je tada rekao da je u ovom trenutku interes investitora u Republici Srpskoj oko 3.000 megavata za solarnu energiju, oko 600 megavata za vodu i takođe 600 kilovata za vjetar te da nema šanse da tu količinu energije primi distributivna mreža.

"Prenosna mreža u budućem periodu nije spremna da primi toliku količinu energije, ne može prihvatiti sve koncesije i to znaju svi. Ono što treba država da uradi to je da prenosnu mrežu dovede u nivo da može prihvatiti što više ovih projekata iz sfere zelene energije", rekao je Višković.

On je tada rekao i da Republika Srpska, što se tiče do sada izdatih koncesija i projekata, ne može doći u probleme u smislu tužbi, jer su Nezavisni operator sistema i Državna regulatorna komisija za električnu energiju dali svim koncesionarima saglasnost na priključak na distributivnu mrežu i prenosnu mrežu.

"Mogu samo u probleme doći budući projekti, a buduće projekte Republika Srpska koncipira dok se ne napravi dogovor u ovoj zemlji koja se zove Bosna i Hercegovina na način da u ugovorima za koncesiju stoji klauzula da je to obaveza investitora da obezbjedi priključak na mrežu. Ne želim napraviti nijedan pogrešan korak u smislu da dovedem u zabludu investitora da mu dam koncesiju i on to sagradi i kaže ja to ne mogu da priključim. U startu mu kažemo, ako želite da gradite, evo vam prostor, evo vam dozvole i saglasnosti, ali što se tiče priključka, to je vaša obaveza", rekao je Višković.

Podsjećanja radi, problemi sa distributivnom mrežom u Bosni i Hercegovini prisutni su već godinama, a postali su izraženi nakon sve većih investicija u obnovljive izvore energije. Uprkos tome, "Elektroprenos BiH", kao kompanija koja, između ostalih, treba da vodi računa o mreži, uglavnom je pod blokadom i vrlo rijetko se postiže dogovor o investiranju.