Za otkrivanje poslovne tajne kazne i do 30.000 maraka

Naime, Nacrt zakona o zaštiti poslovne tajne kao prava intelektualnog vlasništva u fazi je javnih konsultacija, a njegovim donošenjem po prvi put bi se na sveobuhvatan način uređuje ova oblast, piše Capital.

Po ovom zakonu poslovna tajna može biti proces proizvodnje, struktura nekog proizvoda, unutrašnji elementi nekog sklopa, tehnički planovi, projekti i slično.

Da bi se neka informacija smatrala poslovnom tajnom ne zahtijeva se apsolutna tajnost, već je bitno da ona nije opštepoznata i lako dostupna javnosti.

Tako na primjer, moguće je određenu informaciju kazati drugim osobama, a da se status poslovne tajne ne ugrozi ali pod uslovom da se osobe kojima se informacija otkriva obvežu na njeno čuvanje.

Informacija sama po sebi ne predstavlja poslovnu tajnu ukoliko nema komercijalnu vrijednost.

„Smatra se da određena informacija ili znanje i iskustvo imaju komercijalnu vrijednost ukoliko bi njihovo nezakonito pribavljanje, korištenje ili otkrivanje moglo nanijeti štetu interesima osobe koja ih zakonito kontroliše, jer se navedenim radnjama narušava njen naučni i tehnički potencijal, poslovni ili finansijski interes, strateška pozicija ili sposobnost za tržišnu utakmicu“, navodi se u zakonu.

Da bi se neka informacija uopšte mogla tretirati kao poslovna tajna, neophodno je da se ona adekvatno čuva.

Tako zakon nalaže izradu internih akata i propisivanja mjera fizičke ili elektronske zaštite, te označavanje dokumenata oznakom „poslovna tajna“.

Prostorijama u kojima se nalaze povjerljive informacije pristup se mora ograničiti, a sa zaposlenima je potrebno potpisati ugovore o povjerljivosti.

Propisano je da informacije koje se smatraju poslovnom tajnom obuhvataju, između ostalog, znanje, iskustvo i tehnološke informacije.

„Smisao zaštite poslovne tajne je da se pravno sankcioniše svaki akt neovlaštenog otkrivanja, umnožavanja, sticanja ili korištenja od strane trećih osoba, povjerljivih informacija koje zakonito kontroliše držalac poslovne tajne, fizička ili pravna osoba“, navode u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH obrazlažući razloge za donošenje zakona.

Inače, tužba zbog povrede poslovne tajne može se podnijeti u roku od godinu dana od dana kada se saznalo da je otkrivena.

Takođe, za otkrivanje tajne će se kažnjavati i prekršajno i to od 1.000 do 30.000 KM pravni subjekti, od 500 do 2.000 KM odgovorna osoba u pravnom subjektu, a od 500 do 10.000 KM preduzetnici.

Fizičkim licima za odavanje tajne prijeti kazna od 500 do 2.000 KM.