Šta treba odmah da bacite kada hrana pozeleni
Uživate u doručku, a na trenutak primjetite da se na kolaču od banane nalazi koja zelena tačkica više nego što bi trebalo. A već ste pojeli pola parčeta. Da li može da vam se dogodi nešto loše?
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Nema potrebe za panikom, jer se to dešava mnogo češće nego što mislite. Tako postoje i buđavi sirevi koji se prodaju kao legitiman prehrambeni proizvod, bez ikakve dileme da li ugrožavaju ljudsko zdravlje.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Naime, kako piše Healthy prenose srpski mediji, postoji mnogo vrsta buđi, a gastroeneterolog Elena Ivanina, navodi da za razliku od bakterija, plijesni rastu u strukturama koje sadrže mnogo ćelija i nije potreban mikroskop da biste ih vidjeli.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Uopšteno govoreći, plijesni se sastoje od korijenskih niti koje se protežu duboko u hranu, stabljike koja se uzdiže iznad hrane i spora na kraju stabljike. Spore daju plijesni raznovrsnost boja.
"Ako uzmete maslačak i duvate u njega, sjeme se raspršuje u vazduhu i tako spore plesni putuju sa mjesta na mjesto, kontaminiraju proizvode i izazivaju kvarenje", kaže profesor Robert Gravani navodeći da buđava hrana nema sjajan ukus, već imate osjećaj da jedete zemlju ili prašinu.
Buđ uspijeva u toplim, vlažnim okruženjima, ali to ne znači da se ne može formirati i rasti i u frižideru. Plijesni su takođe prilično pametne i bolje podnose konzervanse kao što su so i šećer od većine drugih "napadača" hrane.
Dobre i loše vrste plijesni
Neke plijesni su korisne - antibiotik penicilin koji spasava život pravi se od penicilijumske buđi, a neki ljudi su alergični na buđ.
"Ako imate osnovno zdravstveno stanje koje utiče na vaš imuni sistem, izlaganje buđi može biti opasno", kaže Ivanina navodeći da ćete imati mnogo goru reakciju na jedenje buđi nego neko drugi jer nemate zdrav imuni sistem da se bori protiv te reakcije.
Neke plijesni proizvode otrovne supstance
Nekoliko plijesni proizvodi mikotoksine, ili otrovne supstance zbog kojih čovjek može da se razboli.
Na primjer, plijesni koje proizvodi vrsta Aspergilus može da izazove aflatoksikozu, oblik akutnog trovanja koji je opasan po život i oštećuje snažno jetru.
Meki sir
Ako vidite buđ na mekom siru kao što je svjež sir, krem sir ili sve vrste izmrvljenih, isjeckanih i narezanih sireva, izbacite je. Oni mogu biti kontaminirani ispod površine i takođe mogu imati bakterije koje rastu zajedno sa plijesni. Neki sirevi se prave sa buđom, kao što su rokfor, plavi, gorgonzola, stilton, bri i kamember.
Voće i povrće
Kao i sir, postoje različita pravila za voće i povrće na osnovu teksture. Meko voće i povrće bacite čim primjetite buđ, ali tvrdo možete samo da izrežete kontaminiran dio. To se odnosi na primjer na paprike.
Meso, slanina ili hrenovke
Čim primjenite promjene na ovoj vrsti hrane, odmah je bacite.
Tvrda salama i seoske šunke
Ovo meso možete zadržati ako očistite sav površinski buđ, odnosno plijesan koja je zahvatila komad šunke.
Jogurt i pavlaka
Ako vidite buđ, odmah se riješite jogurta i pavlake. Stručnjaci upozoravaju da se ćelije buđi razmožavaju i da mnogo toga ne vidite golim okom.
Džemovi
Čim vidite buđ u džemu bacite ga. Ova namirnica proizvodi mikotoksin ako razvije buđ, zbog čega mikrobiolozi upozoravaju da nikada ne vadite buđ i ne koristite ostatke iz tegle.
Hljeb i peciva
Hljeb često pozeleni ako stoji duže od pet dana. Nikako ga ne čuvajte, lako prenosi buđ i dobro operite posudu u kojoj je bio. Ovo se isto odnosi i na tjesteninu.
Kako izbjeći buđ u tanjiru
Voće i povrće čuvajte odvojeno, u posebnim kesama u fioci. Kada poslužujete hranu prkrijte je ubrusima da biste spriječili izlaganje sporama plijesni u vazduhu, a koristite plastičnu foliju da pokrijete hranu koju želite da ostane vlažna kako biste spriječili buđ. Nikada ne ostavljajte kvarljive stvari iz frižidera duže od dva sata.
Higijena prije svega
Izbacite hranu kada primjetite buđ, jer će ona lako kontaminirati sve oko sebe.











