Izmjene Izbornog zakona: Veći cenzus može, obavezno glasanje – nema teorije

Povećanje cenzusa za četiri odsto za lokalne, a na pet odsto za opšte te da mandat pripada stranci, ali i da izborne liste budu zatvorene i ukinute preferencije, samo su neki od prijedloga o kojima će se voditi polemika idućih dana kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona.

– Već duže se razmišlja o povećanju cenzusa na pet odsto, ali bi to trebalo uraditi i za lokalne i opšte izbore. Time bi uozbiljili političku scenu, jer veliki broj stranaka učestvuju na izborima. Mnogima nije cilj mandat nego su neki drugi interesi u pitanju. Politika je postala biznis. Trebalo bi moralno da pročistimo mnoge stvari pa onda ići ka onom što je primjenjivo  u državama normalne demokratije – rekao je “Glasu” bivši član Centralne izborne komisije (CIK) Vehid Šehić.

S druge strane, navodi da je oduvijek bio protivnik zatvorene liste.

– Treba razmišljati o smanjenju preferencija na maksimalno pet. Takođe, mandat ne može pripadati stranci jer, prema evropskim standardima, on pripada izabranom zvaničniku – naveo je Šehić.

Smatra da oduzimanje mandata i zatvorene liste neće proći.

– I druge države i političke stranke bore se da budu otvorene liste. To već imamo u Hrvatskoj, dok u Srbiji postoji inicijativa kao i u Crnoj Gori. Treba glasati i za stranku, ali i za one u koje birači imaju povjerenja pa ko dobije najviše preferencija on bi i trebalo da bude poslanik – poručio je Šehić i dodao da su i 2005. i 2006. godine postojali pokušaji zatvaranja liste.

Najviše pažnje izazvao je prijedlog da izlazak na birališta bude obavezan, a Šehić navodi da se o tome i ranije razmišljalo.

– To je teško jer kod nas 50 odsto građana izađe na izbore. Kako uopšte naplatiti novčane kazne od druge polovine. Ako se ne plati novčana kazne ona se pretvara u zatvorsku. Kuda sa milion i po ljudi? Gdje ih smjestiti  – upitao je Šehić.

Navodi da pojedine države u svijetu imaju obavezno glasanje, ali to su, naglašava, uglavnom uređene zemlje.

– Prvo bi trebalo urediti sistem pa onda razmišljati o tome – poručio je Šehić.

Teme za razgovor u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH biće i obezbjeđenje softvera za identifikaciju birača i izdavanje glasačkih listića, ali i izbor članova Predsjedništva BiH.

– Treba uvesti nove tehnologije u izborni proces i elektronsku identifikaciju birača, kao i skener. Tada ćemo imati veći broj građana na biralištima. Na taj način vratili bi i povjerenje građana. Mnogi ne izlaze na izbore zbog sumnje u falsifikovanje rezultata – rekao je Šehić.

Kad je riječ o izboru članova Predsjedništva, smatra da je potrebno implementirati odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu te posebno pri tome voditi računa o odluci u slučaju “Zornić”.

– To je obaveza. Mora se ispoštovati ono što piše u odlukama Evropskog suda za ljudska prava – rekao je Šehić.

Poručuje da je potrebno voditi računa o građanima biračima, a nikako zakon prilagođavati političkim strankama.

– Izborni zakon kao jedan od najbitnijih u svakoj državi trebalo bi da prođe i javnu raspravu, da se uključe ne samo akteri vlasti, nego i druge stranke i stručna javnost. Treba raspravljati koji su to modaliteti najbolji koji će zaštititi interes birača na izborima – zaključio je Šehić.

S druge strane, izborni analitičar u koaliciji “Pod lupom” Srđan Ostojić smatra da bi trebalo uvesti nove tehnologije u izborni proces, kako identifikacije birača tako i glasačkih listića.

– Već godinama nove tehnologije pokušavamo da stavimo u fokus priče kada je izborni sistem u pitanju. Građani su za to. Kada su druge stvari u pitanju one predstavljaju olakšanje za određene političke partije, tu prije svega mislim na mandat i povećanje cenzusa. Međutim, mišljenja međunarodnih institucija su da je to demokratski korak unazad – rekao je Ostojić.

Kada je riječ o preferencijama i zatvorenim listama smatra da u tim slučajevima pojedini ne bi imali mogućnost da napreduju i budu izabrani, nego bi politička partija određivala ko bi bio predstavnik naroda.

– Kada su u pitanju izmjene krupnih stvari, koje se dotiču i Ustava, teško je postići sveopšti konsenzus – zaključio je Ostojić, piše “Glas Srpske”.