Zatvori u Srpskoj nisu ni upola popunjeni
Iako se iza rešetaka u kazneno-popravnim ustanovama u Republici Srpskoj nalazi 1.338 zatvorenika i pritvorenika, smještajni kapaciteti u ćelijama nisu ni upola popunjeni licima koji su se ogriješili o zakon.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prema najnovijim podacima Ministarstva pravde RS, najmanje je zatvorenika i pritvorenika u kazneno-popravnoj ustanovi u Trebinju, odnosno njih 86, piše Glas.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Smještajni kapaciteti u zatvoru najvećeg grada u Hercegovini popunjeni su svega sa 30 odsto lica koja su na razne načine prekršili zakon.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Na drugom mjestu nalazi se Doboj gdje su kapaciteti tamošnje kazneno-popravne ustanove popunjeni sa 40 odsto, odnosno kod njih je smješteno ukupno 200 zatvorenika i pritvorenika.
Sa nešto boljim procentom može se “pohvaliti” kazneno-popravna ustanova u Istočnom Sarajevu gdje su smještajni kapaciteti u zatvorskim ćelijama popunjeni sa 45 odsto od ukupno raspoloživih mjesta za pritvorenike i zatvorenike. Odnosno na istoku Srpske u zatvoru se nalazi 150 lica koja su na neki način prekršila zakon.
- Smještajni kapaciteti u kazneno-popravnim ustanovama u Bijeljini i Banjaluci popunjeni su u procentima od 49 odsto od ukupno predviđenih mjesta za zatvorenike i pritvorenike. Odnosno u zatvoru Bijeljini se nalazi se 127 lica, odnosno u Banjaluci njih 435 - kazali su “Glasu” u Ministarstvu pravde RS.
Sa najvećim procentom popunjenosti može se “pohvaliti” kazneno-popravna ustanova u Foči, čiji su smještajni kapaciteti tačno upola popunjeni od ukupno predviđenog broja za zatvorenike. Naime, prema najnovijim podacima Ministarstva pravde u tamošnjem zatvoru nalazi se 340 lica koja su osuđena za krivična djela.
Profesor na Fakultetu bezbjednosnih nauka u Banjaluci Duško Vejnović navodi da bi najbolje bilo da su zatvori u potpunosti prazni, ali da je to nemoguće.
- Ovo društvo je i dalje u tranziciji, dakle poslije devedesetih godina nije napravljen sistem koji bi zadovoljio opšte interese svih građana u smislu pravne, demokratske i moderne države. Na tim pitanjima treba raditi regionalno i kod nas - kazao je “Glasu” Vejnović.
Naglasio je da nadležni treba da se zalažu da suzbiju sve društveno štetne i negativne pojave.
- Za one koji su počinioci bilo kojih krivičnih djela treba u skladu sa zakonima efikasnije provoditi istražne radnje i druge pravosudne aktivnosti uključujući i primjene akata o izvršenju sankcija - zaključio je Vojnović, koji je ocijenio i da je bezbjednosna situacija u Srpskoj na zadovoljavajućem nivou.
Samo jedan stranac
Prema evidenciji Ministarstva pravde Republike Srpske u kazneno-popravnim ustanovama u Srpskoj nalazi se samo jedan strani državljanin na izdržavanju kazne zatvora.
- Radi se o licu muškog pola, državljanin je Republike Srbije, a osuđen je zbog krivičnih djela neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga i falsifikovanje isprave - kazali su u Ministarstvu pravde.











