Trivić: Pekare nisu socijalne ustanove
Proizvođač pekarskih proizvoda Saša Trivić komentarišući visoke cijene hljeba da pekare nisu socijalne ustanove i da i oni rade za novac.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Sa druge strane, ministar trgovine i turizma Denis Šulić, koji je gostovao zajedno sa Trivićem na ATV-u, kaže da je za cijenu hljeba potreban kompromis proizvođača, potrošača i ministarstva.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Zahvaljujem se svim predstavnicima pekarske industrije koji su bili prisutni. Oni imaju želju da se nađe kompromisno rješenje. Da obezbijedimo jeftiniji hljeb za građane Srpske, a sa druge strane da ne ugrozimo pekarsku proizvodnju time što ćemo preko koljena prelomiti neku uredbu ispred ministarstva ili Vlade, što bi moglo da bude problematično za poslovanje. Drago mi je da smo imali konstruktivan razgovor, blizu smo rješenja, našli smo se na nekim zajedničkim talasnim dužinama. Sugerisano mi je da nastavak bude u ponedjeljak gdje ćemo doći do zajedničkog stava kako da prebrodimo ovu krizu", kaže Šulić.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
On ističe da je nakon sastanka sa predstavnicima pekarske industrije održan sastanak sa udruženjem za zaštitu potrošača.
"Dobili smo prijedloge i sa njihove strane. I na tom sastanku sam molio i njih i javnost Srpske da spustimo tenzije. Na dobrom smo putu. Ne bih rekao da smo zaraćene strane. I predstavnici pekarske industrije, udruženje za zaštitu potrošača i ministarstvo ima isti cilj. Da hljeb i pekarski proizvodi budu što dostupniji BiH", kaže Šulić.
Sa druge strane, Trivić na problem poskupljenja cijena hljeba kaže da pekare nisu socijalne ustanove i da se na našim prostorima do te mjere i ne konzumira hljeb.
"Izbjegao sam da dođem na taj sastanak jer sam u posljednje vrijeme kriv za sve i svašta. Jedina ozbiljna pekarska industrija smo mi i proizvodimo 50 odsto hljeba u Srpskoj. Ono što je za mene neprimjereno je da se Vlada bavi hljebom u odnosu na druge artikle. Svi mi radimo za novac. Priču kako se pravi hljeb smo završili devedesetih godina. Sa druge strane, pekarska industrija Srbije je potpuno drugačija od nas. Oni imaju automatizovane pekare, a mi kao najveći tako nešto nemamo", kaže Trivić.
On ističe da se hljeb ne kupuje previše i da u asortimanu njegovih pekara ostao je još jedan hljeb od 600 grama.
"Slobodno tržište je ako danas imate razne cijene hljeba. Svako pravi novitet koji misli da može proći na tržištu. Nije isto proizvoditi hljeb koji se peče 18 i 28 minuta. Nije isto proizvoditi hljeb u Bijeljini i Banjaluci gdje su više plate. Država treba da pomogne, ali mi smo platili porez i niko ne treba da se bavi sa tim. Pogotovo što znamo da imamo različite cijene hljeba", kaže Trivić.
