Prema podacima Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH, tokom 2012., u odnosu na 2011. godinu, je bilo duplo više prigovora na kršenje Zakona o zaštiti ličnih podataka.

"Sva četiri krivična zakona u BiH prepoznali su protuzakonitu obradu ličnih podataka kao posebno krivično djelo", kazao je Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.

Kovačević nije zadovoljan činjenicom da nije realizovan nijedan od četiri zaključka koji su prošle godine usvojeni u Parlamentarnoj skupštini BiH na zahtjev Agencije za zaštitu ličnih podataka.

"Ja bih izdvojio zaključak kojim je Vijeće ministara BiH obavezno da izvrši izmjene i dopune Zakona o slobodi pristupa informacijama. Sadašnja rješenja nisu dobra. Opravdana su negodovanja javnosti i medija te se zbog toga ovaj zakon zove 'krezubi'", pojasnio je Kovačević.

Kao primjer kršenja Zakona o zaštiti ličnih podataka naveo je slučaj Ministarstva za boračka pitanja Kantona Sarajevo, kojem je Agencija zabranila da na službenoj internet stranici objavljuje lične podatke osoba koje su korisnici određenih boračkih naknada.

"Radilo se o jedinstvenom matičnom broju, adresi stanovanja, stepenu invalidnosti... Oni su nas tužili Sudu BiH i pokrenuli upravni spor. Međutim, kada su vidjeli kako je Apelaciono vijeće Suda BiH presudilo po imovinskim kartonima, onda su se odlučili na izmjene Zakona po hitnom postupku", dodao je Kovačević.

Samira Čampara, pomoćnica direktora AZLP, kaže kako je u toku 2012. godine bilo 99 inspekcijskih nadzora, od čega 34 u sektoru zdravstva.

"Cilj nam je bio utvrditi koliko se štiti pravo na privatnost pacijenata. Donijeli smo 34 rješenja kojim smo zdravstvenim ustanovama u javnom i privatnom sektoru naložili izvršenje odgovarajućih upravnih mjera", kazala je Čampara.

Drugi nadzori su se odnosili na sudove u BiH, koji vrše registraciju poslovnih subjekata.

"Sudovi u BiH u svim slučajevima obrađuju, osim dozvoljenih podataka, broj lične karte i vozačke dozvole, kao i adresu prebivališta. To je u potpunosti suprotno Zakonu o registraciji poslovnih subjekata na nivou BiH. U svih 12 slučajeva smo zabranili da vrše obradu ovih ličnih podataka", pojasnila je zamjenica direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH.

Čampara je navela i primjer konkursne procedure, gdje se kandidatima, između ostalih, traži uvjerenje o nekažnjavanju ili zdravstvenoj sposobnosti, iako neće biti primljeni na to radno mjesto. Ona je navela i još jedan primjer kršenja Zakona o zaštiti ličnih podataka.

"Radi se o Međunarodnoj srednjoj školi u Sarajevu, gdje su uzimani otisci prstiju učenika i uposlenika škole s ciljem kontrole korištenja kuhinje u okviru te škole. Nakon završenog postupka, školi je zabranjeno da uzima otiske prstiju učenika i uposlenih u školi te je izdan prekršajni nalog", kazala je Čampara.

Društvene mreže

Na upit o zaštiti podataka na društvenim mrežama, Čampara je kazala kako su predstavnici Agencije protekle godine imali sastanak sa predstavnicima Facebooka.

"Građani su u nekoliko navrata tražili mišljenje kako zaštiti svoje podatke na Facebooku. U isto vrijeme imali smo i tri prigovora. Uputili smo ih na službenu internet stranicu i predstavnike Facebooka za jugoistočnu Evropu, koji tehnički može ukloniti podatke ukoliko je u pitanju dupli profil", kazala je Čampara.

U ovoj godini fokus Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH bit će telekom operateri u našoj zemlji, gdje će se analizirati zaštita ličnih podataka, kao što su telefonski broj, prisluškivanje i određeni podaci kojima operateri raspolažu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.