Osmi mart - bitka za ravnopravnost žena, a ne mondenski praznik

Prvi Dan žena obilježen je 1909. godine u SAD deklaracijom koju je donijela Socijalistička stranka Amerike.

Između ostalih važnih istorijskih događaja, njim se obilježava i požar u fabrici tekstila u Njujorku kada je poginulo više od 100 žena. Smatra se da su radnice bile zadržane unutar fabrike kako bi ih spriječili da štrajkuju sa drugim radnicima. Tada se obično radilo 10 časova dnevno.

Početkom Prvog svjetskog rata žene širom Evrope održale su antiratne demonstracije za mir.

Obilježavanje Međunarodnog dana žena 1914. godine u Njemačkoj bilo je posvećeno ženskom pravu na glasanje, koje im nije omogućeno do 1918. godine. U Londonu je 8. marta 1914. godine održan marš kao podrška ženskom pravu glasa.

Nakon boljševičke revolucije, feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. mart postane državni praznik, što je i usvojeno.

U mnogim jednopartijskim državama taj praznik je izgubio osnovnu ideju i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog pola, a poslužio je i kao svojevrsni amalgam Dana majki i praznika Svetog Valentina u zapadnim državama.