Zašto Švedsku zovu prestonicom superbogataša?

Švedska uživa globalni ugled zbog politike visokih poreza i društvene jednakosti, ali je upravo izbila na visoko mjesto jedne druge liste - među "prestonicama" je evropskih superbogataša.

Zašto Švedsku zovu prestonicom superbogataša?
FOTO: Depositphotos

Ova zemlja koja naginje lijevoj politici, trenutno je pod vlašću desničarske koalicije, ali većim dijelom prošlog vijeka njome su vladale socijaldemokrate, izabrane na osnovu obećanja da će ojačati ekonomiju na održiv i isplativ način, uz poreze koji finansiraju jaku “državu blagostanja”. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Koliko ima milijardera u Švedskoj?

Godine 1996. u Švedskoj je živjelo samo 28 ljudi čija je imovina procijenjena na više od milijardu kruna. Ta suma bi po današnjem kursu bila oko 91 milion dolara. Većina njih na spisku poslovnog časopisa “Vekans afarer” poticala je iz bogatih porodica, koje su generacijama sticale pozamašan imetak.

A do 2021. godine, u Švedskoj je taj broj porastao na 542 “krunomilijardera”. Analiza koju je objavio list “Aftonbladet” procijenila je da tih 542 ljudi posjeduje bogatstvo vrednosti 70% BDP Švedske.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

U Švedskoj živi samo deset miliona ljudi, ali po glavi stanovnika ima mnogo milijardera. “Forbs” je na listi milijardera za 2024. uvrstio 43 Šveđana među ljude koji imaju bogatstvo veće od jedne milijarde dolara.

To znači da u Švedskoj, na svakih milion ljudi, njih četvoro su milijarderi. Poređenja radi, u Americi je taj broj dvoje na milion ljudi, ali u Americi živi 813 milijardera, na 342 miliona ljudi.

-Rast broja bogataša došao je nekako tiho, nismo ga ni primjetili dok se već nije dogodio. U Stokholmu se sve više vidi bogatstvo, ali i kontrast između superbogataša i ljudi koji su zaista siromašni – rekao je novinar Andreas Cervenka iz “Aftonbladeta” za BBC.

Odakle u Švedskoj odjednom toliko milijardera?

Jedan od razloga je tehnološka scena. Švedska se ne naziva bez razloga “Silicijumskom dolinom Evrope”. U protekle dvije decenije, iznjedrila je čak 40 “jednorog” start-ap kompanija, koje su vrijedne više od milijardu dolara svaka. Skype, Spotify, Tink, Voi, samo su neke od tehnoloških kompanija osnovanih u Švedskoj.

Preduzetnik Ola Alvaršon skreće pažnju i na kulturu saradnje koja postoji na švedskoj poslovnoj sceni, a koju smatra svojevrsnom rijetkošću. Uspješni preduzetnici postaju ne samo uzori mladim generacijama, već često i njihovi investitori, kako bi industrija u kojoj su ostvarili uspeh nastavila da cvjeta. Švedska je takođe odlično testno tržište, smatra on.

-Ako želite da vidite da li nešto funkcioniše, možete najprije da to testirate u Švedskoj. Nema previše rizika za vaš brend niti cijenu akcija, a taj test će vas koštati malo – rekao je on.

Najbogatiji Šveđani plaćaju više od 50 odsto ličnog dohotka, što je među najvišim stopama oporezivanja u Evropi, porez na bogatstvo i nasljedstvo je ikinut, a stope poreza na dobit od akcija i isplata vlasnicima delova kompanija, mnogo su niže nego stope poreza na zaradu, prenosi Mondo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA