U Predstavničkom domu sutra 2 prijedloga dopuna Izbornog zakona BiH

Jedan su predložili poslanici iz Kluba SDA Amor Mašović, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Nermin Mandra, Midhat Čaušević i Šerif Špago, a drugi prijedlog uputio je poslanik Šemsudin Mehmedović.

Poslanici SDA predlažu dopunu po kojoj „sve osobe koje imaju biračko pravo, a koje su imale mjesto prebivališta 1991. godine u drugoj opštini u odnosu na opštinu sadašnjeg prebivališta, a uslijed ratnih dejstava promijenile su svoje prebivalište u BiH, imaju pravo da se upišu u birački spisak kako bi glasali lično ili u odsustvu, za opštinu prebivališta iz 1991. godine, bez obzira na opštinu sadašnjeg prebivališta.“

Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona BiH, čiji je predlagač poslanik Šemdsudin Mehmedović, predviđa da “nezavisno od rezultata izbora u svakom opštinskom i svakoj skupštini opštine ili grada, kao i u Skupštini Brčko distrikta BiH, bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan član ostalih ako ima najmanje jedan takav kandidat na ovjerenoj kandidatskoj listi”, piše Bosnainfo.

Predstavnički dom trebao bi razmatrati i principe Prijedloga zakona o dopunama Zakona o odbrani BiH, čiji je predlagač Dom naroda.

U obrazloženju predloženog zakonskog rješenja navodi se da je razlog za njegovo donošenje popunjavanje pravne praznine u važećem propisu.

Zakonom o odbrani BiH propisano je da je Parlamentarna skupština BiH nadležna za potvrđivanje postavljenja načelnika i zamjenika načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga, komandanta i zamjenika komandanta Operativne komande Oružanih snaga, komandanta i zamjenika komandanta Komande za podršku Oružanih snaga i svih oficira s činom generala u Oružanim snagama.

Takođe je propisano da Parlamentarna skupština potvrđuje imenovanja u roku od 45 dana od dana kada joj Predsjedništvo BiH dostavi svoju odluku o imenovanju.

– Važećim zakonom nije propisano šta kada Parlamentarna skupština BiH u roku ne potvrdi odluku Predsjedništva, te je bilo situacija kada su osobe obavljale funkcije bez važeće odluke o postavljenju. Ovim dopunama bi se to riješilo, ministar bi bio obavezan da dostavi novi prijedlog odluke Predsjedništvu, te bi se procedura ponovila  – navodi se u obrazloženju predloženog zakona.

Poslanici bi trebali razmatrati i principe Prijedloga zakona o dopuni Zakona o strancima, koje je predložio poslanik Nihad Omerović.

On kao razlog za njegovo donošenje navodi to da BiH u većem broju zemalja u svijetu nema ambasadu niti konzularnog predstavnika, te da bi bilo produktivno dogovoriti saradnju s počasnim konzulom BiH, komercijalnim posrednikom i vanjskim pružaocem usluga, koji bi učestvovali u prikupljanju zahtjeva za izadavanje vize za dugoročni boravak i prikupljanje biometrijskih podataka od podnosioca zahtjeva u matičnoj zemlji, bez toga da podnosilac zahtjeva putuje u najbliže zemlje u kojima se nalaze ambasade BiH ili konzularna predstavništva.

Na dnevnom redu bi se, između ostalog, trebao naći i Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Zahtjevu Savjeta ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH po hitnom postupku.

Kolegij nije postigao saglasnost, te će se poslanici u drugom krugu glasanja izjasniti o tome da li će predloženi zakon razmatrati po hitnom postupku.   

Pred poslanicima bi se trebalo naći i nekoliko izvještaja, informacija i poslaničkih inicijativa.