KRIZA SE PRODUBLJUJE Ko će "igrati po pravilima" Ustavnog suda BiH
Kako se približava 30. i 31. maj, za kada je zakazana plenarna sjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, tako se čini da se kriza u ovoj pravosudnoj instituciji i oko nje produbljuje.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Dok s jedne strane danima stižu informacije da će doći do promjene pravila rada Ustavnog suda BiH, koja bi dovela do toga da se odluke ubuduće mogu donositi većinom prisutnih sudija, a ne kao dosad kvorumom, iz Republike Srpske poručuju da neće imenovati sudije u Ustavni sud BiH da bi tamo “palili i gasili klima-uređaje”.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Sve je, podsjetimo, počelo informacijom da će tačka dnevnog reda “Dopuna pravila Ustavnog suda BiH” donijeti novitet u radu ovog suda i omogućiti da se u Velikom savjetu, koga po pravilu čini devet sudija (po dva Srbina, Bošnjaka i Hrvata, te tri stranca), odluke ubuduće donose prostom većinom prisutnih sudija, a ne kvorumom/glasovima pet sudija, od kojih jedan mora biti iz Republike Srpske, a minimum tri koja je imenovao Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Federacije BiH.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
A zašto se spominje promjena i dopuna ovog pravila?
Za neupućene, u Ustavnom sudu BiH trenutno, umjesto devet, sjedi šest sudija, od kojih su tri domaća i tri stranca, ali od kojih nijedan nije iz reda srpskog naroda, zbog čega je rad Velikog savjeta blokiran jer je nemoguće postići pomenuti kvorum.
Da bi se to riješilo, rodila se ideja da domaće sudije (Srbi) uopšte nisu potrebne, te da se blokada rada može riješiti tako što će na sjednicu doći makar pet postojećih izabranih sudija, a da se odluka može donijeti prostom većinom od tri.
To praktično znači da odluke mogu donositi troje stranih sudija bez domaćih, što je, kako kažu pravnici, potpuno besmisleno i nesvrsishodno.
– Ne vjerujem da će ikada biti da odlučuje samo troje sudija, ali je u državi apsurda sve moguće, pa i to, da jednostavno kažu kvorum je većina izabranih, a to je pet sudija, a onda da se glasa na osnovu većine prisutnih, a to je tri – kaže Milan Petković, pravnik i poslanik u Predstavničkom domu PS BiH.
Ako dođe do izmjena ovog pravilnika, Petković je uvjeren da, to ima za cilj da se poništavaju odluke i zakoni koje bude usvajala Narodna skupština Republike Srpske.
U tom smislu svakako se može uzeti i to što bi na plenarnoj sjednici krajem ove sedmice trebalo da se razmatra i zahtjev Denisa Bećirovića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj.
Osporavajući ustavnost ovog zakona, Bećirović je od Ustavnog suda BiH zatražio donošenje odluke o privremenoj mjeri kojom se zakon stavlja van pravne snage do konačne odluke Ustavnog suda o tome da li je zakon u skladu s Ustavom ili ne.
– To je sve dosad radio visoki predstavnik. Sada Ustavni sud to želi uraditi ‘legalnije’, odnosno da se uvede u jednu kvazipravnu normu odlučivanja i da se kaže da neki zakoni i odluke Narodne skupštine Republike Srpske nisu ustavne, bez obzira na to što će onda tamo o tome odlučivati samo troje stranaca i dvoje sudija Bošnjaka – istakao je Petković.
Petković smatra da ne bi smjelo da se desi da nema srpskog predstavnika u Ustavnom sudu BiH jer se radi o pravima jednog od naroda.
– Pravila su za jedan ustavni sud kao ustav za jednu državu, dakle najviši pravni akt po kome se odlučuje. Ako žele da ih mijenjaju u jednom krnjem sastavu, bez srpskog predstavnika, pa to bi bilo isto kao da mi mijenjamo Ustav BiH bez ostalih naroda, što ne bi smjelo da se desi, jer se radi o pravima jednog od naroda – rekao je Petković.
