NOVE TEHNOLOGIJE NA 10 % BIRALIŠTA Sve o najskupljim izborima u istoriji BiH

Budući da politički lideri nisu postigli dogovor, pravila je odredio Kristijan Šmit. Ona, uz ostalo, predviđaju nove tehnologije na biračkim mjestima i strože uslove borbe. Cijela priča počela je sa velikim očekivanjima, ali i problemima.

Važno pitanje, koje je za Centralnu izbornu komisiju trebalo biti tehničke prirode, neočekivano se zakomplikovalo. Na tender za štampanje i pakovanje glasačkih listića nije bilo prijavljenih, pa je postupak poništen. Razlozi za takav epilog nisu poznati, iako su tendersku dokumentaciju preuzela 24 ponuđača, pa se nameće pitanje može li ovaj problem ugoziti održavanje izbora.

-Zasad nisu ugroženi rokovi, jer prvi manji kontingent glasačkih listića za birače koji glasaju iz inostranstva trebaju biti odštampani do 16. avgusta, a preostali glasački listići do 30. Avgusta – saopšteno je iz CIK.

Za usluge štampanja i pakovanja izbornog materijala planirano je oko milion i po maraka, a izgled listića ostaće neprimijenjen. Upućeni u izborne procedure u neuspjehu tendera ne vide razlog za bojazan.

–Bitno je da je CIK tender raspisala odmah nakon što je donijela odluku o raspisivanju izbora tako da postoji velika vjerovatnoća da izbori moraju biti. Ne vidim tu nikakav problem – kaže Vehid Šehić, bivši član CIK BiH.

Testiranje raznih tehnologija

Čini se da u svemu problem ne vide ni aktuelni članovi Centralne izborne komisije koji su poranili na diskusiju o novim tehnologijama u izbornom procesu. Mediji na događaju nisu imali priliku da dobiju odgovore od članova CIK koji su prevashodno govorili o mogućnostima koje su im otvorene nametanjem tehničkih izmjena.

-Otvorile su vrata za uvođenje i testiranje raznih tehnologija, konkretno automatizovane identifikacije birača, skeniranja i prebrojavanja glasačkih listića, efikasnijih transfera rezultata te upotrebe kamera na biračkim mjestima – ističe Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK BIH.

Na 145 birališta

Najvažniji partner CIK-a je USAID koji je za podršku izbornom integritetu osigurao oko pet miliona maraka. Zahvaljujući, uz ostalo i tim sredstvima na 145 biračkih mjesta biće testirana upotreba skenera i automatizovanog prenosa rezultata.

OEBS u Brčko Distriktu finansira pilot projekat biometrijske identifikacije i autentifikacije birača, a isto će omogućiti i Delegacija Evropske unije na 165 biračkih mjesta uz obezbjeđivanje brzog transfera rezultata.

To će pomoći da se glasovi broje onako kako su i dati. Cilj je uspješno primjeniti sada kako bi se mogla primijeniti na nivou države prilikom opštih izbora 2026. godine.

Pare nisu problem

Iz budžeta BiH za izbore CIK je tražio oko 14 miliona maraka. Taj novac, za razliku od ranijih ciklusa više nije upitan, jer zahvaljujući nametnutim izmjenama resorno ministarstvo nema druge, osim da CIK-u prebaci onoliko novca koliko zatraži.

-Sada ono što CIK bude tražila iz državnog budžeta kroz državne institucije mora biti obezbjeđeno izuzev u okolnostima kada to može ugroziti otplatu spoljnih dugova ili ugroziti cjelokupan budžet Bosne i Hercegovine – poručuje Dario Jovanović iz Koalicije pod lupom.

Najvažniji zadatak za CIK ipak, u ovom ciklusu, ostaje imenovanje nezavisnih predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika. Ukupno to je oko 12 hiljada ljudi koji će biti ključna karika na izborni dan.

Elektronske prijave

Novina u izbornom procesu je i to što će kandidati svoje prijave slati elektronskim putem. Lokalni izbori koji će biti održani 6. oktobra Bosnu i Hercegovinu koštaće oko 19 miliona KM. Sredstva će biti obezbijeđena dijelom iz donacija, dijelom iz budžeta. Po prvi put biće zabranjeno kandidovanje presuđenima za ratne zločine pred domaćim i međunarodnim sudovima, a CIK će imati znatno šira ovlašćenja.

Po prvi put zakonom je potpuno i nedvomisleno zabranjena preuranjena kampanja zbog koje bi se i mnogi mediji mogli naći u problemu, pooštrene su kazne za zloupotrebu javnih resursa i djece u svrhu političke promocije, piše N1.