Oaza prirode i mira nikla sa deponije u Semberiji

Ljubitelji prirode, zaljubljenici u zdrav način života, kamperi i svi oni koji traže predah od gradske vreve i stresa mogu da uživaju u čarima Eko-centra "Jezera" u Bijeljini.

Oaza prirode i mira nikla sa deponije u Semberiji

Grupa entuzijasta okupljenih u Ekološkom udruženju "Eko-put" došla je na ideju da osnuje eko-centar na tada zapuštenoj lokaciji pored magistralnog puta Bijeljina - Pavlovića most.

- Eko-centar se prostire na oko dva i po hektara, a lokacijom koju smo dobili na korišćenje gazdujemo od oktobra 2009. godine. Uspjeli smo da očuvamo barski ekosistem, koji nudi raznovrsne sadržaje - rekla je predsjednik "Eko-puta" Snežana Jagodić-Vujić, koja je i idejni tvorac projekta. Ona je istakla da su na ovoj lokaciji prepoznali prirodna bogatstva koja su poželjeli da sačuvaju.

- Zatekli smo divlju deponiju sa tonama otpada. Trudom, upornošću i zalaganjem svih članova, ali i ljudi dobre volje, uspjeli smo da ovo mjesto pretvorimo u eko-centar sa jezerima - rekla je Jagodić-Vujić i dodala da su vještačka jezera nastala eksploatacijom šljunka i pijeska.

Od ideje do realizacije projekta proteklo je mnogo vremena, a na tom putu su im se ispriječile i poplave. Kampanja "Eko-puta" pod nazivom "Obnovimo zajedno Eko-centar Jezera", koji je oštećen u poplavama 2014, djelimično je gotova.

Infrastrukturni radovi u Eko-centru "Jezera" krenuli su početkom marta ove godine, a u planu je gradnja učionica, te uređenja prostora za kampovanje. Rad eko-centra biće zasnovan na edukativnom, istraživačkom i terapeutskom pravcu, zbog čega je i formiran bioterapijski vrt.

- Krećemo sa istraživanjem flore, faune i popisivanja biljnih vrsta u okviru projekta "Zaštita donjeg toka i ušća rijeke Drine". Krajnji cilj je da ovo područje dobije status prekograničnog rezervata biosfere - kaže Jagodić-Vujić.

U "Eko-putu" ideja imaju na pretek, ali im je uvijek potrebna podrška. U pomoć im rado priteknu i volonteri, među kojima je i učenik OŠ "Vuk Karadžić" Lana Todorović.

- Malo je onih koji danas žele besplatno da rade i da se druže sa prirodom. Ovo mjesto sam slučajno otkrila, gostujući sa školskom predstavom i od tada stalno dolazim i pomažem - rekla je Todorovićeva.

Učenik srednje Tehničke škole Katarina Tomanić počela je da pomaže u uređenju centra poslije poplava, nakon čega je nastavila da dolazi svakog vikenda.

- Sa drugim djevojkama farbala sam klupe, vidikovac i ostalo, a u biovrtu smo sadili razno bilje. Uživam ovdje i volontiranje u eko-centru me ispunjava - kazala je ona.

Izgradnju infrastrukture i objekata eko-centra omogućio je i pomogao "CARE Internationa", a projekat su podržala i ekološka udruženja, lokalna zajednica i gradska preduzeća.

Bare starače

U Udruženju "Eko-put" kažu da je naredni korak predstavljanje javnosti prirodnog bogatstva eko-centra.

- Želimo da pokažemo šta je vrijedno u drinskom eko-sistemu i takozvane bare starače. Eko-centar se nalazi pored starog drinskog toka i čitav ovaj dio predstavlja i prirodnu odbranu od poplava. Oni koji se razumiju u ovu oblast znaju da je sistem bara prepoznatljiv za donji tok Drine, jer u gornjem toku postoji samo korito i kanjon - rekla je Snežana Jagodić-Vujić.

Ona je dodala da je na ovoj lokaciji situacija potpuno drugačija, jer se bare starače nalaze na strani RS, ali i Srbije, što predstavlja neprocjenjivo bogatstvo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA