Biser prirode Majevica biće zaštićena, postaje park prirode?

Fosilni ostaci morskih organizama kao što su školjke, puževi, korali, dijelovi morskih zvijezda koji datiraju iz perioda Panonskog mora od prije deset i više miliona godina i fosili biljaka koji potiču iz nekadašnjih tropskih šuma i močvara koje su bile na ovom prostoru prije između 30 i 45 miliona godina samo su dio građe koja je već prikupljena u okviru paleontoloških istraživanja, pišu Nezavisne.

Naime, sredinom ovog mjeseca sprovedeno je multidisciplinarno istraživanje specijskog i ekosistemskog diverziteta na Majevici, a kako ističu za "Nezavisne novine" iz Udruženja građana "Čuvari Majevice", obavljena su, pored ranije pomenutih paleontoloških istraživanja, i geološka i biološka istraživanja.

Andrijana Pekić, predsjednica ovog udruženja, navodi da će sve podatke koje su do sada prikupili obraditi, sačuvati i poslati Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

"Oni su ti koji skupljaju sva terenska istraživanja i oni na kraju pišu studiju. U suštini, obaveza Zavoda jeste da radi ta istraživanja, međutim, oni su nama rekli, kada smo podnijeli inicijativu, da oni nemaju sredstava u budžetu za to", kaže ona i dodaje da nakon podnošenja inicijative imaju 18 mjeseci da urade istraživanje kako bi došli do izrade studije, pa kako ne bi gubili vrijeme, sami su pronašli sredstva i angažovali timove istraživača.

"Mi imamo odobrenje Zavoda da radimo terenska istraživanja, oni su upoznati s tim", kaže Pekićeva za "Nezavisne novine" i dodaje da su inicijativu podnijeli u martu ove godine.

Kako navode iz Udruženja, geološka istraživanja potvrdila su da na ovom području dominiraju razne forme pješčara, krečnjaka i laporca različite geološke starosti.

Prisustvo više od 300 vrsta biljaka, među kojima ima rijetkih i međunarodno značajnih vrsta, dio je rezultata florističkog istraživanja u okviru biološkog istraživanja, u šta spada i vegetacijsko i faunističko istraživanje. Takođe, istraživanja su, između ostalog, pokazala prisustvo endemične grčke žabe.

Pekićeva ističe da je sve ovo samo početak i da ostali istraživači tek treba da dođu, a istraživanja će se vršiti do maja 2025. godine.

Proglašenje Majevice parkom prirode, prema njenim riječima, donijelo bi brojne benefite ovom kraju, ali i Srpskoj.

"Time nam se otvara mogućnost da apliciramo za različite projekte da razvijamo Majevicu u pravcu turizma, jer ona ima jako, jako velike potencijale. Majevica je puna mineralnih izvora i prije su postojali projekti otvaranja termalnih i ljekovitih banja", kaže ona.

Dodaje da bi, osim za razvoj banjsko-rekreativnog turizma, planina Majevica kao park prirode bila privlačna i mnogim zaljubljenicima u prirodu i ptice, koji putuju svijetom kako bi posmatrali bogatstva prirode.

"Znamo da je to rasprostranjeno i imamo informaciju da je šest miliona prijavljenih ljubitelja ptica koji idu širom svijeta i to je jako dobar turistički potencijal", ističe Pekićeva.

Podsjeća i da je država potpisnica tri međunarodna obavezujuća akta kojim su se obavezali da će do 2017. godine pod zaštitu staviti 17 odsto teritorije, a da su do sada samo pod zaštitom tri procenta teritorije. To im, kako kaže, daje nadu da će se Majevica upisati na listu zaštićenih područja.