Prekidaju sporove za ratnu štetu
Oko 3.000 sporova višemilionske vrijednosti trenutno se vodi protiv FBiH za naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale tokom rata, a tek predloženim zakonskim promjenama svi će biti privremeno prekinuti jer bi izazvali štetne posljedice po FBiH i opteretili njenu finansijsku moć.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ovo je u skladu sa dopunama Zakona o obligacionim odnosima koji je iz Vlade FBiH stigao u Parlament FBiH i zatraženo je njegovo usvajanje po hitnom postupku.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Po ovim dopunama, usvojenim na sjednici Vlade prije desetak dana, svi sudski sporovi biće nastavljeni tek nakon donošenja posebnog zakona kojim će biti regulisana odgovornost za štetu nastalu u vrijeme ratnih dejstava u BiH, te regulisani način utvrđivanja i naplate te štete.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
I Ministarstvo pravde RS radi na pripremi zakona koji će takođe prekinuti sve sudske postupke gdje se kao tužena strana za ratnu štetu pominje BiH i entitet dok ne bude usvojen poseban zakon na državnom nivou, što je bio stav vrhovnih sudova entiteta i Apelacionog suda Brčko distrikta.
"Imamo veliki interes da zakon kojim će biti prekinuti postupci bude urađen što prije, već u prvoj polovini godine", kazao je Nikola Kovačević, savjetnik ministra pravde RS, te dodao da je šteta regulisana u Zakonu o obligacionim odnosima opšti institut, da se donose različite odluke u sporovima, te da je neophodno donijeti poseban zakon o ratnoj šteti, kako je to uradila Hrvatska.
Nije mogao reći koliko se sporova vodi protiv RS, istakavši da su u pitanju ogromna sredstva koja se traže. "Presude stižu svaki dan. Još nisu pravosnažne", rekao je Kovačević.
U Pravobranilaštvu FBiH su istakli da se protiv FBiH trenutno vodi oko 3.000 sudskih postupaka koje je pokrenula jedna ili više osoba, te da je mahom riječ o traženju naknade štete za žrtve torture. U obrazloženju dopuna zakona navedeno je da su sporovi pokrenuti i zbog ranjavanja, duševne boli zbog gubitka bliskih srodnika i za naknadu troškova liječenja, sahrane ili uništenja imovine.
"Neka sud dosudi 3.000 KM po sporu, to su ogromna sredstva. Različiti su tužbeni zahtjevi. Ima ih gdje se traži 30.000 KM ili 50.000 KM. Evo primjer spora gdje su solidarno tuženi BiH i FBiH. Pokrenut je 2009. godine, u pitanju je pet tužitelja i vrijednost spora od 236.950 KM", kazala je Inda Ažman, glavna federalna pravobraniteljica.
Hidajet Halilović, pomoćnik ministra pravde FBiH za pravosuđe, rekao je da su u pitanju milionski sporovi protiv FBiH koji se trenutno vode i da ih je nemoguće ispoštovati cijeneći situaciju sa budžetom.
"Ovo je samo odgađanje sudskih postupaka za bolja vremena. Ljudi i dalje imaju pravo. Ovo nije hir, nego se na ovaj način želi riješti problem u budžetu. Veći problem od naknade materijalne štete je nematerijalna šteta. Ona je teško procjenjiva. To su sve iznosi veći nego kod materijalnih", objasnio je Halilović.
U obrazloženju dopuna Zakona o obligacionim odnosima navedeno je da postoji određeni broj okončanih sudskih postupaka u kojima su dosuđeni određeni iznosi za naknadu štete.
Halilović je kazao da ima malo presuda, dok je Ažmanova istakla da nisu imali zasad još nijedno izvršenje. Ipak, kako su istakli u Pravobranilaštvu FBiH, u pripremi je zakon u vezi sa žrtvama torture, gdje će biti utvrđena naknada nematerijalne štete. Isti zakon u Savezu logoraša RS očekuju i u ovom entitetu do kraja godine.
"Ima puno pojedinačnih tužbi za ratnu štetu s obje strane. Idu sporo, uglavnom se odbijaju, sudije se pozivaju na termine zastare, ali to je ratni zločin koji ne može zastariti", kazao je Obrad Bubić, sekretar Saveza logoraša RS.
Ante Vico, predsjednik Udruženja građana pogođenih ratnom štetom u BiH, rekao je da će na kraju morati biti donesen zakon kojim će ljudi biti obeštećeni, te da je sve ovo sada skup i dugotrajan proces.
21° 10°
