Srpska „društveno odgovornom“ kampanjom razvija stranu privredu

Međutim, trgovcima je ostavljeno na volju da odaberu na koje proizvode će sniziti cijenu. Oni se u velikoj mjeri odlučuju za one uvozne, što ekonomisti ocjenjuju kao gušenje domaće proizvodnje.

Primjera radi u trgovinama koje učestvuju u kampanji, snižene su cijene sokova, piva, prehrambenih i konditorskih proizvoda iz Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije, sireva i napitaka iz Njemačke, ribe iz Italije, kozmetike iz Sjedinjenih Američkih Država i slično, pokazuje analiza CAPITAL-a.

Za dobar dio njih postoje zamjenski domaći proizvodi koji nisu uključeni u kampanju i oni su sad zbog više cijene na policama manje konkurentni i manje se prodaju.

Na primjer u jednoj od trgovina marža je „skinuta“ sa pilećeg filea iz Turske čija je cijena sa nepunih 12 KM po kilogramu spala na 10 KM.

Pekmez  iz Srbije koji se prodaje u jednom od marketa jeftiniji je od domaćeg za oko tri marke, upravo zbog toga što se vlasnik prodajnog lanca odlučio da ga oslobodi marže.

Država ne smije pomagati uvoz

Ekonomista Igor Gavran smatra da u svim promotivnim akcijama ovog tipa koje podržava i  promoviše vlada isključivo mora biti riječ o domaćim proizvodima,  a nikako uvoznim.

„Bilo kakav vid promocije uvoza ne smije nikada biti podržan od strane vlade. A govoriti o društvenoj odgovornosti trgovaca koji u BiH povećavaju cijene i kada za to nemaju nikakvog osnova i ostvaruju ekstra profit, gdje mnogim vodećim trgovcima profit u vrijeme rekordne inflacije enormno uvećan, zaista nema nikakvog smisla“, kaže Gavran.

On kaže da je diskutabilno to koliko su se trgovci zaista odrekli marže jer malo ko zna koliki je bio stvarni trošak nabavke uvoznih proizvoda.

„Kada je riječ o stranim proizvodima teže je pratiti stvarnu ulaznu cijenu od domaćih, a na drugoj strani lakše je fiktivno uvećavati cijene između uvoza, veleprodaje i maloprodaje“, kaže Gavran.

Slično razmišljaju i u domaćoj kompaniji „Trivas“ koja učestvuje u ovoj akciji. Oni napominju da je ovde trgovcima dato da vode glavnu riječ, zbog čega ih ne iznenađuje favorizovanje stranih proizvoda.

„Strani proizvodi se pojavljuju zato što su velike trgovine ujedno i veliki uvoznici i  gdje imaju dobre marže i popuste, a sa druge strane teže ih je kontrolisati. Ideja nije loša, ali morala bi se provesti dobra kontrola. Kada bi se uporedile ulazne i izlazne cijene znalo bi se ko je društveno odgovoran“, kaže Nemanja Vasić, jedan od osnivača „Trivasa“.

U Ministarstvu trgovine i turizma kažu da su sa predstavnicima proizvođača, distributera i predstavnicima velikih trgovačkih centara u stalnoj komunikaciji kako bi se povećala zastupljenost domaćih proizvoda.

Međutim, dodaju, fokus ove kampanje nije na domaćim proizvodima, piše Caital.

„U fokusu ove kampanje je to da se građanima omogući kupovina proizvoda iz potrošačke korpe po nižim cijenama, dok je promocija domaćih proizvoda i aktivnosti na njihovoj većoj prepoznatljivosti u fokusu drugih projekata ministarstva“, poručuju oni.

U Privrednoj komori Republike Srpske navode da su se maloprodajni objekti dobrovoljno uključili u kampanju te da nema favorizovanja proizvoda.

„Uvidom u ponudu artikala vidljivo je da su kod svih uključenih privrednih subjekata kampanjom obuhvaćeni i proizvodi domaćih proizvođača, a kod pojedinih trgovaca i trgovačkih lanaca domaći proizvodi čine više od 50 odsto proizvoda“, tvrde oni.

Inače, trenutno je uključeno 19 trgovaca i trgovačkih lanaca koji su dostavili listu proizvoda dostupnih po sniženim cijenama, a od toga je 800 različitih artikala.

Kada je riječ o domaćim proizvodima koji su najprisutniji u ponudi u sklopu kampanje tu su proizvodi Vitaminke, Mlijekoprodukta, Mljekare Pađeni, Vitinke, Bimala, Bonita, Save Semberija, mesnih industrija Trivas i Sara, kao i proizvodi za higijenu brendova kompanije Dukat i drugi.