Ekonomisti smatraju da bi država mogla da zauzda cijene
Građani su već dugo na udaru konstantnih poskupljenja hrane i ostalih potrepština bez kojih se ne može.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Najosjetljiviji su na cijene onih namirnica koje svakodnevno kupuju, a koje su otišle nebu pod oblake. Tačnije, koje su tolike, da bi se nad njima zabrinuli i građani razvijenih evropskih zemaalj koji imaju daleko veća primanja.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Potrošači ne mogu da se pomire ni sa činjenicom da je u jednoj prodavnici određeni proizvod kudikamo skuplji od istog artikla na nekom drugom prodajnom mjestu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Primjera radi, velika „Milka“ čokolada može da se kupi po 6,5 KM, dok u pojedinim radnjama košta i bezobraznik 16,5 KM?!Dakle, jedan te isti proizvod, a cijena mu različita za nevjerovatnih 10 KM, o čemu je Srpskainfo već pisala.
Naravno, čokolada nije usamljen primjer naduvavanja marži koje se lome preko leđa građana, a na kojima vlasnici marketa zarađuju ekstraprofit.
– Ovdje je riječ o klasičnoj pljački građana. Jer, ako zaradu ima neko ko jedan proizvod prodaje po, na primjer 5 KM, zamislite koliko tek profitira onaj ko je isti proizvod zacijenio nekoliko puta. Jasno je da potrošač ima izbora da nešto pazari ili ne, ali veoma često smo primorani da kupimo daleko skuplje namirnice, jer nismo u prilici ili nemamo vremena da odemo u radnju gdje su one jeftinije. Zato bi trebalo nešto uraditi da se oni najalaviji kazni jer, dok oni na nama zgrću pare, mi smo gotovo u potpunosti osiromašili – ističe Mirko S, vozač iz Banajluke.
Ekonomisti objašnjavaju da bi bilo svrsishodno da inspekcijski organi naprave odgovarajuće kontrole marži koje zaračunavaju trgovci.
– Tamo gdje se pokaže da su te marže dramatično veće, to bi trebalo da se javno obznani. Tačnije, da potrošači za svaki trgovinski lanac znaju kolika je marža za koju grupu proizvoda. Ako građani vide da jedan trgovinski lanac ili neko u tom lancu distribucije dramatično povećava svoje marže, mogu da ga kazne tako što više nikad neće otići tamo da kupuju – kaže za Srpskainfo profesor ekonomije Predrag Mlinarević.
Dodaje da bi dobra bila i praksa pravljenja takozvane crne liste, na kojoj bi se našli oni koji na nekorektno visokim maržama stiču ogroman profit.
– To bi one koji upravljaju trgovinskim lancima natjeralo da prestanu da „love u mutnom“, odnosno, da prestanu da eksploatišu potrošače za sticanje tog ekstraprofita – poručuje Mlinarević.
