Srpski šumari veliki stručnjaci, neimari, borci za prirodu, misionari, ali i humanisti i rodoljubi

Ovaj dio zapadne Srbije oduvijek je bio poznat po dobrim šumama, od Nemića do Rajca, preko Gučeva, Cera, Vidojevice, Boranje, Mačkovog kamena do Medvednika, Jablanika, Povlena i Maljena ali i po vrijednim šumarima, koji su, decenijama imali, posebno između dva rata, i, rodoljubivu, humanitarnu -čovjekoljubivu i prosvjetiteljsku misiju.

Davno su srpski šumari, kaže Bankovićeva, "uvidjeli da je njegovanje kulture o njegovanju šuma važno da razvija kod ljudi od malih nogu, ali i da starije uporno, argumentovano, strpljivo i marljivo na to podsjećamo i podstičemo“.

- Obnovljivi prirodni resursu, što su nesporno šume, su dragocjenost koja ne može da se procijeni i na kojoj sve ozbiljne zemlje, poput naše Srbije, i našeg JP „Srbijašume“ i naše gazdinstvo „Boranja“, insistiraju svom snagom i svim srcem. I tako FAO organizacija, svake godine, definiše temu obilježavanja Svjetskog dana šuma.

Ove godine tema je „Šume i hrana“. Imajući u vidu temu Dana šuma, mi iz Javnog preduzeća „Srbijašume“, kao domaćini i zajednički organizatori manifestacije sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Upravom za šume izabrali smo da mjesto održavanja Centralne manifestacije bude zaštićeno područje Spomenik prirode „Bojčinska šuma“, prekrasna šumska oaza na području Grada Beograda,
odnosno Gradske opštine Surčin.

Mjesto gdje se najbolje ilisutruju aspekti šumarstva: zaštita prirode i biodiverziteta, rekreacija i proizvodnja šumskih proizvoda, zdrave hrane, obnovljivih izvora energije i drvih sortimenata.

Naš dan obilježavamo sadnjom višegodišnjih sadnica piramidalnog (stubastog) hrasta na lokalitetu koji
je namijenjen posjetiocima, djeci, rekreativcima i sadnjom šumskih sadnica najvrijednije vrste hrasta lužnjaka na lokalitetu gdje je planirana obnova šuma.

Mi, u ŠG „Boranja“ odabrali smo da novim stablima obogatimo, oplemenimo i uljepšamo prostor i u oko Dječjeg vrtića, na Lagatoru, nekadašnjem imanju oca naše pismenosti i kulture Vuka Stefanovića Karadžića, rođenom u Tršiću, kraj rječice Žeravije. Predavanja na temu šuma i hrane, pokazala su, da naša djeca, predškolci, ne samo da razumiju o čemu se govori, već i imaju dio stečenih znanja s tim u vezi, što nas raduju, ali i potvrđuje da je naša misija godinama postoja, istrajna i valjana.

Ovo je i dan, tokom kog, nakon sadnje sadnica, predstavljamo, ne samo mi iz JP „Srbijašume“, već i Uprava za šume, JP „Vojvodinašume“ i Institut za šumarstvo savremene tehnologije u šumarstvu, odnosno informaciona dostignuća koja smo ostvarili u gazdovanju šumama i demonstriraće se primjena dronova u gazdovanju šumama, lovištima i projektovanju šumskih puteva.

- Šuma nije, i ne može ni po čemu i nigdje, da bude samo obična skupina drveća, već složena biogeocenoza šumskog drveća, koje međusobno utiče jedno na drugo i na sredinu u kojoj se nalaze i zajedno sa ostalim biljnim i životinjskim svijetom koji je okružuje formira složeni ekosistem – šumu.To je nešto što naši ljudi treba da shvate i da nas slijede u dragocjenoj misiji koja traje svakog dana u godini, a ne samo na ovaj dan.

Šume su, narodski da kažemo, i duša i tikelo naroda, jer nam daju svježu vodu, siguran dom za floru i faunu, građu za naše kuće, celulozu za papir, predivne pejzaže, surovu životnu sredinu za one koji uživaju u divljini, kao i arheološko i istorijsko nasljeđe. Šume utiču na prečišćavanje atmosferske vode, štite od štetnog dejstva vjetra, doprinose povećanju poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje zdrave hrane. Čovjek je od svog postanka bio vezan za šumu i koristio njene blagodeti.

Šuma je, potvrđeno je vazda puta, bila i ostala značajan faktor opstanka i razvoja i ona je uticala na ukupan razvoj čovjeka i civilizacije. Značaj šuma je oduvijek bio velik, a čovjekov odnos prema njoj različit, zavisno od toga koliko je poznavao i cijenio šumu i njene zakonitosti.

Javno preduzeće „Srbijašume“, kao i svi šumari od davnih dana, trude se da šumama gazduju na održiv način kako bi se zadovoljile društvene, ekonomske, ekološke, kulturne i duhovne ljudske potrebe sadašnjih i budućih generacija.

Iz Direkcije našeg preduzeća naglašava se da smo,“posebno posvećeni očuvanju i zaštiti postojećih šuma i pošumljavanju, odnosno podizanju novih šuma“.

S tim u vezi, mi smo u ovoj godini, napravili, a nadam se i da ćemo uspiješno realizovati istorijski najambiciozniji plan pošumljavanja.

Sakupili smo sjeme, proizveli sadnice u svojim rasadnicima i posadićemo ih na preko hiljadu hektara, odnosno osnivanje novih šuma na 351 hektar i razne vrste pošumljavanja na još 1.095 ha.

Dio smo i velikog FAO projekta u okviru koga će se pošumiti preko 7.000 hektara. JP „Srbijašume“ je stručno i odgovorno posvećeno povećanju površina pod šumamajer šume imaju nemjerljiv značaj za životnu sredinu, u proizvodnji kiseonika, apsorpciji ugljen-dioksida, umanjenju buke, zaustavljanju čestica prašine, pepela i sl.