Vezani članak: Dodik: Nemam nikakva očekivanja od apelacionog procesa TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Odbrana tvrdi da se nameće pitanje kako bilo ko može počiniti krivično djelo ako nesporno koristi ustavno ovlašćenje kao što je to učinio predsjednik Srpske potpisujući ukaze, te ističe da se čini da je u prvostepenoj presudi u pitanju pravno neotklonjiva protivrječnost.

U žalbi je navedeno da je Krivični zakon BiH mijenjan 16 puta i da čini jedinstven zakonodavni akt.

"Znači da se u pogledu stupanja pojedinačnih izmjena na pravnu snagu ima primijeniti jedinstven kriterijum, a to je obaveza objave u `Službenom glasniku BiH` i stupanje na snagu pojedinih izmjena najranije sutradan po objavi u službenom glasilu", ističe se u žalbi koju će sutra pred Apelacionim vijećem usmeno obrazlagati advokat predsjednika Republike Srpske Goran Bubić.

Ove činjenice znače da ni dopune Krivičnog zakona BiH, odlukom od 1. jula 2023. godine, bez ulaženja u raspravu o legitimnosti Kristijana Šmita, a koje su objavljene u "Službenom glasniku BiH", 7. jula 2023. godine, nisu mogle stupiti na snagu prije 8. jula.

"Slijedi da na dan 7. jul, nije na pravnoj snazi Krivični zakon BiH koji sadrži krivično djelo iz člana 203a tog zakona", pojašnjeno je u žalbi.

Odbrana ističe da bi predstavljalo neprihvatljivu proizvoljnost kada bi se prihvatilo da dio važnog zakona stupa na snagu objavom u službenom glasilu, a neki drugi dio izmjena tog istog zakona da stupi na snagu objavom na internet stranici.

"Nebitno je dokazivanje Tužilaštva da je branjenik znao da je novi član Krivičnog zakona BiH napisan. Bitno je kada je stupio na pravnu snagu", navodi odbrana.

Odbrana je u žalbi navela i da činjenični opis osuđujućeg dijela prvostepene presude isključuje postojanje protivpravnosti.

U žalbi se napominje da je predsjednik Republike Srpske, koristeći ovlaštenja propisana Ustavom Republike Srpske donio Ukaz o proglašenju zakona.

Odbrana tvrdi da se nameće pitanje kako bilo ko može počiniti krivično djelo ako nesporno koristi ustavno ovlašćenje i prema samom činjeničnom opisu u presudi, te ukazuje da se čini da je u prvostepenoj presudi u pitanju pravno neotklonjiva protivrječnost.

"Prvostepeni Sud je prihvatio u cijelosti činjenični opis iz optužnice, a u razlozima presude se nije ni osvrnuo na prigovor odbrane po pitanju prigovora isključenja protivpravnosti, iako je ovaj prigovor detaljno obrazložen u završnoj riječi", navodi se u žalbi.

Odbrana je ukazala i na bitne povrede odredaba krivičnog postupka, navodeći povredu prava na odbranu i nepostojanju dokaza o postavljanju Kristijana Šmita ni od PIK-a.

U žalbi je istaknuto da se u prvostepenoj presudu konstatuje da "status visokog predstavnika nije predmet optuženja" i da se tog stava /vanustavni/ Sud BiH držao tokom cijelog prvostepenog postupka.

"Čini se vjerovatnim da je Sud i pored prigovora odbrane u obrazloženju presude potpuno marginalizovao činjenice koje se tiču postavljenja Šmita, pretežno obrazlažaću ovlaštenja visokog predstavnika in apstrakto. I to, ne u odnosu na sadržinu Aneksa deset, koji se navodi u činjeničnom opisu presude, već u odnosu na praksu Ustavnog suda BiH", navodi se u žalbi.

Odbrana tvrdi da je, u svakom slučaju, pitanje legitimnosti statusa Šmita bilo neophodno raspraviti i u odnosu na odbranu Milorada Dodika, jer Dodika štiti presumpcija nevinosti, te da je teret dokaza Šmitove legitimnosti trebao biti na vanustavnom Tužilaštvu BiH, ali da se to ignorisalo u prvostepenom postupku.

U žalbi je navedeno i obrazloženo da je i dokaz odbrane odbijen na bazi dokaza koj inije ni uručen.

"Prilikom donošenja rješenja od 21. maja 2024.godine, kojim je odbijen prijedlog branioca da se u svojstvu svjedoka sasluša Šmit, i na okolnosti njegovog postavljenja, Sud BiH se pozvao na informaciju o diplomatskom statusu `visokog predstavnika za BiH`, za koju se ne zna kako je dospjela u sudski spis jer je samo naslovljena na Ranka Debevca“, navodi se u žalbi.

Prema sadržini, kako tvrdi odbrana, informacija je dostavljena od Ministarstv inostranih poslova u Savjetu ministara, bez oznake sudskog spisa na koji se dostavlja.

U prvostepenoj presudi, prema navodima iz žalbe, se tvrdi da nikakvi dokazi, mimo strana u postupku nisu sprovođeni, ali da je evidentno da su korišteni dokazi koji nisu uopšte bili poznati i dostupni odbrani, prije nego ih je sud koristio i donio odluku.

Odbrana je žalbom, koju će sutra obrazložiti, ukazala i na povredu načela sudske nepristrasnosti, na kršenja drugih odredaba Zakona o krivičnom postupku, na postupanje nakon zahtjeva za izuzeće, te povreda načela ravnopravnosti stranaka.

Između ostalog, žalba sadrži i prigovore odbrane na zakonitost i vjerodostojnost dokaza, povreda načela javnosti na pretresu od 5. februara 2024. godine, kršenje načela usmenosti i neposrednosi na štetu odbrane, te kšenje prava na upotrebu jezika i pisma kao i na kršenje presumpcije nevinosti.

Goran Bubić, advokat predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, rekao je Srni danas ranije da će odbrana sutra pred Apelacionim vijećem, zatražiti ukidanje prvostepene presude i njeno preinačenje u oslobađajuću ili održavanje novog pretresa.

Sjednica Apelacionog vijeća u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zakazana je za 13.00 časova. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.