Ovo se traži dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu koje će se u formi nacrta naći pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS u utorak, 8. jula, pišu Nezavisne. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Gašenje/blokada računa i nemogućnost otvaranja novog znači da osobe ili preduzeća koja su stavljena na listu OFAC-a ne mogu obavljati platni promet (primanje ili isplata plate).

Ova situacija se posebno intenzivirala od kraja marta ove godine, kada su banke u Srpskoj počele zatvarati račune fizičkim i pravnim licima koja su sankcionisana od strane OFAC-a, pozivajući se pri tome na klauzule iz ugovora i Zakon o obligacionim odnosima.

Takođe, portal Capital objavio je da su banke zakonski osnov za jednostrani raskid ugovora našle i članu 90. Zakona o bankama RS, koji se odnosi na reputacioni rizik.

"Banke mogu raskinuti ugovor ukoliko su prepoznale značajan reputacioni rizik u vezi sa klijentom i njegovim povezanim licima, kao i u slučaju kada se klijenti nalaze na međunarodnim sankcijskim, listama OFAC-a, UN, EU i drugim. Pojedine banke u svojim opštim uslovima su navele da na osnovu ocjene nadležnih službi i odluka njihovih organa imaju diskreciono pravo da prekinu postojeći poslovni odnos bez saglasnosti korisnika", naveli su iz Capitala.

Sve ovo nastojaće da se reguliše dopunama zakona, gdje sada predlagač članom 10. insistira da su banke dužne da otvore račun svakom ko to traži ukoliko za to ne postoje zakonske prepreke, a ta prepreka nije stavljanje na OFAC-ovu listu.

A razlozi zbog kojih banka ipak može zatvoriti račun jesu ako se on koristi suprotno Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma te ako je otvoren na osnovu falsifikovane dokumentacije.

Pored toga, prijedlogom je dato ovlašćenje Agenciji za bankarstvo RS da zaštiti građane i preduzeća od, kako navode, samovolje banaka, a svako ko fizičkom ili pravnom licu blokira postojeći račun ili odbije da otvori novi račun biće kažnjen od 20.000 KM pa do 80.000 KM.

"Banke su pod pritiscima u odnosu na domaće zakonodavstvo. Mislim da one ne bi trebalo da zatvaraju račune, jer postoje tačno propisi kad se i kako račun otvara, a kada se zatvara. Treba prvo da poštuju te zakone, a tek nakon toga te spoljne uticaje", rekao je za "Nezavisne novine" Nedeljko Glamočak, član Odbora za finansije i budžet u NS RS (SDS).

Poručio je da se propisi ne smiju razlikovati za osobe koje su na crnoj listi.

"Na ovaj način kako to banke sprovode, znači da svaki račun može biti zatvoren iz nekih drugih razloga", dodao je Glamočak.

I struka je saglasna da u BiH ne postoji uporište u zakonu koje daje za pravo bankama da blokiraju otvaranje računa ili da ga ugase onima koji su pod sankcijama u drugim državama.

"To je čisto u domenu politike. Dakle, nesporno je da banke nemaju zakonski osnov, ali imaju finansijski interes jer stavljaju neke svoje potencijalne gubitke ako se ne usaglase sa poslovanjem onako kako to od njih traži neka druga zemlja, u ovom slučaju SAD", kaže za "Nezavisne" Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu.

Na pitanje da li misli da će banke ispoštovati eventualnu odluku NS RS kojom im se zabranjuje da se ponašaju kao do sada ili su spremne da snose novčane posljedice koje idu i do 80.000 KM, Đogo odgovara:

"Očekujem čak da neke manje banke koje se ne oslanjaju na prihode međunarodnog platnog prometa rizikuju i poštuju eventualnu odluku NS RS, dok će se značajan broj tih velikih, iako im neće biti pravo, ipak odlučiti da plati te penale. Ali podvlačim, to zavisi i koliko često bi se ta kazna morala plaćati, da li će morati platiti jednom pa onda neće mjesecima ili će im se moći pisati kazna npr. svaki drugi dan."

Novinarka Bloomberg Adrije Svjetlana Šurlan kaže da je nedorečenost i neusaglašenost propisa dovela do toga da dio kompanija ostane bez računa u poslovnim bankama.

"Banke su u strahu od američkih sankcija zatvarale račune određenim kompanijama. Propisano je da je za osnivanje i početak rada određenog poslovnog subjekta neophodno da ima račun u banci. S druge strane, dato je pravo bankama da ugase račun, odnosno raskinu ugovor s klijentom, što su one i koristile. Ovdje je odgovornost zakonodavca da nađe način kako jedno neće isključivati drugo, odnosno da obezbijedi da poslovanje određenog subjekta nije uslovljeno voljom banaka i obrnuto. U suprotnom, država bi mogla biti predmet tužbi poslovnih subjekata jer im nije obezbijedila da posluju pod jednakim uslovima", istakla je Šurlanova za "Nezavisne".

Iz Ministarstva finansija RS su kazali ranije da se, po Zakonu o bankama, računi ne mogu zatvoriti, te da svako ko tuži banku dobija na sudu.  Ipak, većina funkcionera u Srpskoj koja se našla na OFAC-ovoj listi, a tu su, podsjetimo i Milorad Dodik, predsjednik Srpske, članovi njegove porodice i firme bliske njima, zatim Željka Cvijanović, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH, te nekoliko ministara u Vladi Srpske, odlučila je da dobrovoljno zatvori račune u bankama, kako banke ne bi došle u nepriliku.

"Šta ima veze, ja ću primati platu predsjednika preko pošte, neće valjda zatvoriti poštu, a mogu i na blagajni uzeti svoju platu", rekao je Dodik komentarišući ovu situaciju.

Na nemogućnost dobijanja plate zbog sankcija OFAC-a prvi se požalio predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH i funkcioner HDZ BiH Marinko Čavara, koji je to pokušao riješiti kroz izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH, kojim bi se omogućila isplata primanja u gotovini, ali zakon nije dobio podršku.

Tim su se bavili i Ministarstvo finansija i trezora BiH i Centralna banka BiH, te su kazali da ne postoji način da se plate isplaćuju u gotovini, pa čak ni putem pošte.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.