Njemačka: Koliko zarađuju Nijemci, a koliko doseljenici

Pored Njemačke, ista nepravda važi i za: Kanadu, Dansku, Francusku, Holandiju, Norvešku, Španiju, Švedsku i SAD.

U Njemačkoj prva generacija imigranata zarađuje skoro 20% manje

U Njemačkoj, razlika u platama između domaćih radnika i doseljenika iznosi čak 19,6% – ali ne zato što im se plaća manje za isti posao. Glavni razlog je ograničen pristup bolje plaćenim pozicijama i sektorima.

Dakle, nije problem samo diskriminacija u platama – već strukturne prepreke koje imigrantima zatvaraju vrata ka uspješnijim i bolje plaćenim karijerama. To je, prema studiji, ključni razlog za čak tri četvrtine razlika u zaradi.

Ni druga generacija ne prolazi mnogo bolje

Ni djeca imigranata se ne mogu u potpunosti izvući iz začaranog kruga: druga generacija u Njemačkoj i dalje zarađuje 7,7% manje od svojih njemačkih vršnjaka.

Posebno pogođeni su ljudi porijeklom iz Afrike i sa Bliskog Istoka, iako su rođeni i školovani u Njemačkoj.

Strukturni problemi, a ne lijenost – ključ je u jeziku, diplomama i kontaktima

– Integracija ne znači samo ista plata za isti posao – upozorava autor studije, Malte Rajhelt.

– Radi se o rušenju barijera koje ljudima iz inostranstva onemogućavaju pristup dobrim radnim mjestima.

On ističe da su ključni alati za rješavanje problema:

potiskivanje učenja jezika,
nostrifikacija stranih diploma,
razvijanje profesionalnih mreža,
i bolje informisanje o tržištu rada.

Gdje je situacija još gora – a gdje bolja?

Najveći jaz u zaradi imigranata prve generacije zabeležen je u:

Španiji (29,3%),
Kanadi (27,5%),
i Norveškoj (20,3%).

Slijedi Njemačka sa 19,6%, Francuska sa 18%, i Holandija sa 15,4%.

Na drugoj strani, manji jaz postoji u:

SAD (10,6%),
Danskoj (9,2%),
i Švedskoj (7%).

Prosječna razlika u drugoj generaciji imigranata među svim državama iznosi 5,7%, dok Njemačka i tu beleži iznadprosječan jaz.

Najmanja razlika u drugoj generaciji je u:

Kanadi (1,9%),

dok je najveća u:

Norveškoj (8,7%).