CIK danas odlučuje o raspisivanju izbora za predsjednika Srpske

Dugoočekivana sjednica Centralne izborne komisije (CIK) BiH trebalo bi da bude održana u 13 časova, a pred članovima Komisije je prijedlog Odluke o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske te prateći akti, piše Glas.

Prijevremeni izbori slijede kao posljedica odluke Apelacionog odjeljenja Suda BiH kojom je odbijena žalba tima odbrane Milorada Dodika na odluku o oduzimanju mandata na poziciji predsjednika Srpske, a na osnovu presude Suda BiH kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.

Postupak protiv Dodika je pokrenut zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, jer nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN, odnosno zbog činjenice što je, a u skladu sa ustavnim ovlašćenjima, potpisao ukaze zakona koje je prethodno usvojila Narodna skupštine te potom poništio Šmit.

Političke partije u Srpskoj, s druge strane, današnju odluku CIK-a, ako je suditi prema ranije zauzetim stavovima, dočekuju razjedinjene. Stranke iz vladajuće koalicije na republičkom nivou, predvođene SNSD-om, pozivaju na bojkot izbora, a to je uokvireno u zaključke koji su usvojeni na posljednjoj sjednici Narodne skupštine kojima je odbačena mogućnost sprovođenja tih izbora te upućen zahtjev svima da se ne prijavljuju na izbore niti učestvuju u njihovoj pripremi na lokalnom nivou. U većini opozicije, osim u PDP-u, s druge strane, u prijevremenim izborima primarno vide priliku da dođu na vlast, uprkos upozorenju da je u toku najozbiljniji napad na instituciju predsjednika Republike Srpske.

I dok svi čekaju konačne odluke CIK-a, u političkim kuloarima se otvaraju brojna pitanja šta ukoliko budu sprovedeni prijevremeni izbori, odnosno šta sve čeka Srpsku, podsjećajući da je republički parlament za 25. oktobar zakazao referendum upravo u vezi sa slučajem Dodik i nametanjem odluka od strane Šmita.

Postoji, naime, nekoliko scenarija. Jedan je da prijevremeni izbori ne budu održani, odnosno fizički spriječeni, moguće je da na kraju, ipak, i vlast i opozicija podnesu prijave i da, u tom slučaju, narod odluči čiji je kandidat bolji za Srpsku.

S druge strane, upućeni navode da postoje i varijante koje bi mogle dodatno da zakomplikuju stvari, a to je da na izbore izađu samo bošnjačke i hrvatske stranke i da u tom slučaju, na kraju, imaju kadrove u foteljama predsjednika i potpredsjednika, što takođe ne poznaje republički Ustav.

- I dalje se nadam da će razum preovladati i u CIK-u. Svima treba da bude jasno da je ovo politički proces i progon funkcionera Republike Srpske. Iako je poznat dnevni red sjednice CIK-a, sve je to još pod upitnicima, ali je jasno da će institucije Srpske reagovati na adekvatan način i donijeti odgovarajuće odluke kakve god da budu odluke CIK-a – izjavio je juče za "Glas Srpske" narodni poslanik Ognjen Kuljić (SP) koji je zamjenik predsjednika Zakonodavnog odbora i član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Slučaj Dodik, kaže član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski, nosi veliki rizik i po BiH.

- Postoji opcija da rad Parlamentarne skupštine i Savjeta ministara BiH bude u potpunosti blokiran, čak i do redovnih izbora 2026. Zaista se ne bih upuštao u komentarisanje onoga što nas čeka na dnevno-političkom nivou. Za dalji razvoj situacije su ključna naredna dva mjeseca u kojima će biti i referendum u Republici Srpskoj koji će pokazati dosta toga – rekao je za "Glas" Sitarski.

Ako je suditi prema onome što su političari najavljivali, slijedi dosta turbulencija i na nivou BiH gdje ništa ne funkcioniše duže vrijeme, osim djelimično Savjeta ministara. Kada je u pitanju Parlamentarna skupština, na dnevnom redu uskoro će se naći i prijedlog budžeta za 2025. godinu koji je plod preglasavanja srpskog člana u Predsjedništvu BiH od strane kolega iz FBiH, a u Domu naroda ponovo će se pričati o smjenama kadrove SNSD-a i izmjenama Izbornog zakona BiH po mjeri HDZ-a koje nisu po volji stranaka sa bošnjačkim predznakom.

Rokovi

Izbornim zakonom BiH je, naime, propisano u kojim slučajevima izabranom članu organa vlasti prestaje mandat prije isteka vremena. Jedan od njih se vezuje za dan pravosnažnosti sudske presude kojom je lice osuđeno na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže.

CIK je, prema odredbama istog zakona, dužan da donose odluku o prestanku mandata te usvoji odluku o raspisivanju prijevremenih izbora.

- Prijevremeni izbori biće održani u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa, odnosno prestanka mandata u skladu s ustavom i zakonom.

Od dana raspisivanja do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana - piše u Izbornom zakonu BiH.