Plate sudija i tužilaca najviše u regiji!

Najviše osnovne plate, u odnosu na isti pravosudni rang u državama regije, imaju sudije i tužioci Suda i Tužilaštva BiH, odnosno sudije Ustavnog suda BiH.

Naime, 4.000 KM mjesečno neto su plaćeni šefovi odjela u Sudu i Tužilaštvu BiH, koliko su plaćene i višerangirane sudije Vrhovnog suda Hrvatske, kao i zamjenici glavnog tužioca Republike Hrvatske.

Iznimno dobro su plaćene i sudije Suda BiH te tužioci Tužilaštva BiH (3.800 KM), a njihova su osnovna primanja u prosjeku 800 KM viša od mjesečnih primanja sudija županijskih sudova i zamjenika županijskih tužilaca u Hrvatskoj.

Vrijedi, također, naglasiti da se osnovna mjesečna plata svakog državnog sudije i tužioca u BiH povećava za 0,5 posto za svaku godinu radnog staža, što znači da je zvaničniku sa 40 godina radnog staža plata viša za dodatnih 20 posto!

O kakvim se benefitima zapravo radi dovoljno ilustruju podaci iz srodnih institucija u Srbiji, državi čija će vlast uskoro provesti i žestoke ekonomske reforme sa ciljem dodatnih ušteda i spasa od bankrota.

Naime, za razliku od njihovih čelnih ljudi, prosječna plata sudije Vrhovnog kasacionog suda u Srbiji (najviše sudske instance) je oko 2.800 KM, a sudija privrednih, apelacionih i upravnih sudova oko 2.250 KM.

Identična su primanja i u Republičkom javnom tužilaštvu Srbije (najviša instanca), 2.800 KM, odnosno 2.000 KM u Višem javnom tužilaštvu, dakle duplo niže od plate u Tužilaštvu i Sudu BiH!

U Ministarstvu pravde Srbije podsjećaju da uz sve to ova država planira i duboke ekonomske rezove i mjere.

"Sve plate preko 100.000 dinara (oko 1.700 KM) biće niže za 25 posto, a one preko 60.000 dinara (oko 1.000 KM) za 20 posto. U ovo su uključeni svi koji toliko zarađuju", navode u Ministarstvu pravde.

Inače, u elitni platni razred spadaju predsjednici Vrhovnog suda Hrvatske i Ustavnog suda BiH te glavni državni odvjetnik (tužilac) Republike Hrvatske - 4.800 KM.

U ovom rangu su i republički javni tužilac Srbije i predsjednik Vrhovnog kasacionog suda Srbije s primanjima nešto višim od 5.000 KM, međutim, njihove neto plate će uskoro biti niže za čak 25 posto pa će iznositi oko 3.900 KM.

Po visini primanja slijede predsjednik Suda BiH i glavni tužilac Tužilaštva BiH (4.400 KM), čije su plate, pak, za 400 KM više od mjesečnih primanja sudija Vrhovnog suda Hrvatske i zamjenika glavnog državnog odvjetnika Hrvatske.

Pri tome, životni standard u BiH i Hrvatskoj ne mogu se mjeriti, a dodatni argument velikom nesrazmjeru je i činjenica da je Hrvatska članica EU, a BiH duboko zapela na evropskom putu.

Izdašnim primanjima mogu se pohvaliti i sudije Ustavnog suda BiH (4.200 KM). Veliko je, međutim, pitanje ima li bilo kakvog dugoročnog plana, strategije, a dakako, i želje da se enormne javne plate u BiH, pa tako i one u pravosuđu, svedu na razumnu mjeru.

Vlado Adamović, bivši sudija Suda BiH i nekadašnji predsjednik Udruženja sudija FBiH, 2003. i 2004. godine bio je involviran u inicijative i dogovore o određivanju plata u pravosuđu. On se prisjeća da je jednu od glavnih riječi vodio Donald Hejz, nekadašnji prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH.

"Dogovor je bio da se odrede plate po formuli koju neće moći promijeniti nijedan političar. Sa današnjeg apekta, rekao bih ovako. Za sudiju koji sudi ratne zločine, koji je uradio normu sto posto i kome je ogromna većina presuda potvrđena - to nije velika plata. Međutim, za onog sudiju koji prima tu istu platu, a pri tome nije uradio ni normu, a još mu je, k tome, veći dio presuda ukinut, svakako jeste", zaključuje Adamović.

O efikasnosti njihovog rada svjedoči i podatak da su se u BiH, na svim nivoima, posljednjih godina do danas "natovarila" čak 448.294 neriješena predmeta, koje narednih godina ne bi mogla riješiti ni čitava brigada tužilaca.