Sve se završilo hapšenjem i podizanjem optužnice protiv ukupno 12 osoba, iako stručnjaci ističu da su, zbog moralnih razloga, nadležni morali da se odreknu svojih funkcija.

Ko je obuhvaćen optužnicom?

Podsjetimo, krajem marta, Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona podiglo je optužnicu kojom su obuhvaćeni policajci iz Kalesije Emir Kadrić (23) i Ismet Hujdur (24), policajac iz Živinica Almir Hodžić (36), kao i Mirsad Jagodić (64) iz Banovića.

Njima se optužnicom na teret stavlja da su od aprila 2024. do jula 2025. godine više puta seksualno iskorištavali dvije maloljetnice.

Prethodno, u  januaru je potvrđena optužnica protiv četiri osobe koje su takođe bile službenici Uprave policije MUP-a TK: Besima Kopića (51), Miralema Halilovića (46), Jasmina Modrića (30) i Dževada Požegića (55), te protiv Šemsudina Kadrića (39), Zijada Jagodića (61), Sulejmana Šehića (67) i Nedima Avdića (41).

Kopiću, Kadriću, Haliloviću, Modriću i Šehiću se na teret stavlja da su od aprila 2024. do kraja jula 2025. godine vrbovali, navodili, prevozili na različite lokacije, predavali drugim licima i skrivali dvije djevojčice, u svrhu iskorištavanja prostitucijom i drugim oblicima seksualnog iskorištavanja, te da su ih oni seksualno iskorištavali i davali im novac za to. Jagodiću, Požegiću i Avdiću se na teret stavlja da su seksualno iskorištavali djevojčice i plaćali im za to,  znajući da su maloljetne.

Izuzev njih, uprkos pritisku javnosti, niko nije smijenjen, nije podnio ostavku niti je kažnjen, iako ovaj slučaj mjesecima šokira građane. Uzalud su održavani protesti i tražene ostavke.

Zgražavanje javnosti ne prestaje

Novinarka iz Tuzle Nataša Tadić kaže da navođenje maloljetnica na prostituciju u Tuzlanskom kantonu, odnosno, korištenje njihovih usluga ne prestaje zgražavati javnost, posebno jer su u sve, kako ih terete, umiješani policijski službenici.

"Otkako je slučaj otkriven pa do nedavnog hapšenja još četiri osobe, od kojih su tri policajca, malo toga se u javnosti zna. Pravosudne institucije to pravdaju time da se radi o maloljetnim osobama i ne daju informacije te mediji ne mogu puno i detaljno analizirati taj slučaj", kaže Tadićeva za "Nezavisne novine".

Previše spekulacija

Prema njenim riječima, spekulacija u javnosti i na društvenim mrežama o tom slučaju je i previše, a najalarmantnije u svemu je "da su svi znali" ili pak tvrdnje "one su dobrovoljno to radile", što pokazuje da se zaista o tom slučaju znalo u sredinama gdje se to dešavalo, ali da niko nije reagovao.

"Nažalost, kako su građani i mogli reagovati i prijaviti policiji kada je sama policija umiješana u sve. Ovaj slučaj mediji ne bi trebalo da ispuštaju iz fokusa, u skladu sa medijskom etikom, naravno, jer se radi o maloljetnicama. Sa druge strane, ne treba ispuštati tu priču iz vida, jer bi se odgovorni mogli izvući s obzirom na to ako znamo neke sudske prakse u BiH", ističe Tadićeva.

Radmila Žigić, direktorica Fondacije "Lara" Bijeljina, kaže da građani imaju visok prag tolerancije na svakakva ponašanja službenika, političara i javnih funkcionera te su reakcije preslabe. Vrtimo se, ističe, u začaranom krugu i svako se može ponašati onako kako želi, a da pritom ne snosi odgovornost.

"Mi smo politički zarobljeno društvo i niko ne napušta položaj ako ne mora i ako nije zakonski prisiljen te ako ga ne udalji politička stranka koja ga je imenovala", kaže Žigićeva za "Nezavisne novine".

Stav psihologa

Maja Čorbić, psiholog iz Tuzle, smatra da ovakav slučaj ostavlja duboke i dugoročne posljedice ne samo na direktne žrtve, nego i na cijelu zajednicu, jer urušava osjećaj sigurnosti i povjerenja u sistem.

"Izostanak vidljivih institucionalnih sankcija, ostavki i odgovornosti dodatno pojačava percepciju nepravde i može dovesti do normalizacije neadekvatnog reagovanja nadležnih. Na osnovu dosadašnjih informacija, čini se da je reakcija institucija bila nedovoljno transparentna, što otvara prostor za sumnju u njihovu efikasnost", kaže Čorbićeva.

Upravo zato je, dodaje ona, odgovornost institucija ogromna, jer njihova pasivnost ili sporost dodatno produbljuje štetu i šalje pogrešnu poruku društvu.

"Kritički gledano, čini se da je izostala brza i sveobuhvatna reakcija koja bi zaštitila djecu i prevenirala daljnje posljedice. Ipak, ovakvi slučajevi treba da budu alarm koji će pokrenuti promjene. Kroz kontinuirano insistiranje na odgovornosti i zaštiti najranjivijih, društvo može napraviti iskorak ka boljem odgovoru u budućnosti. Takođe, prema njenim riječima, jačanje saradnje između psiholoških, socijalnih i pravosudnih institucija može biti ključ za prevenciju sličnih događaja.

"Iako je povjerenje narušeno, vjerujem da postoji prostor za oporavak kroz reforme i dosljedniju primjenu zakona", naglašava Čorbićeva za "Nezavisne novine".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.