"Ne mogu da urede birački spisak, što se može u 21. vijeku obezbijediti na dnevnoj osnovi, ali prema građanima idu sa uzimanjem podataka, a to je mnogo osjetljivo i suptilno pitanje u ovo vrijeme tehnoloških dostignuća", izjavio je Srni Kovačević, povodom najave CIK-a BiH da će jedna od novina na opštim izborima u oktobru biti identifikacije birača otiskom prsta na uređaju koji pohranjuje njihove biometrijske podatke.

Kovačević je ukazao da, u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, obrada ličnih podataka kao što je otisak prsta mora biti propisana posebnim zakonom u kontekstu javnih ovlaštenja, ali i zbog potrebe javnog interesa.

"Da bi se sada prepoznao taj značajni interes u kontekstu izbornog procesa, onda bi to moralo biti propisano Izbornim zakonom BiH i da bude nužna mjera u demokratskom društvu", rekao je Kovačević.

On je istakao da postoji Zakon o ličnoj karti koji poznaje obradu ličnih podataka - memorijsku karticu gdje se nalaze i ti podaci i upitao zašto ona nije mogla da se koristi kad već postoji?

"Ali, možda i ne znaju da u ličnoj karti imamo memorijske kartice da se one i koriste za autentifikacije", prokomentarisao je on.

Kovačević je podsjetio da je Agencija za zaštitu ličnih podataka ranije davala mišljenje u vezi sa novim tehnologijama i da se postavljaju tri pitanja - video-nadzora na biračkim mjestima, otisak prsta i elektronsko glasanje.

"Elektronsko glasanje nije sporno od početka, jer tu i nema obrade ličnih podataka na način koji to štiti zakon, ali je sporna bila nužnost obrade biometrijskog podatka uzimanja na glasačkom mjestu, ali to nije bilo dovoljno uređeno. Znači prijedlog zakona nije imao, prema tadašnjem mišljenju Agencije, potreban kvalitet", rekao je Kovačević.

On je rekao da se u ljudska prava "može zadirati samo putem zakona".

"Ne može organ imati tu arbitrarnu moć da sada propisije zadiranje u smislu ograničavanja i obrade ličnih podatka. Radi se o posebnoj kategoriji ličnih podataka gdje mora sve biti uređeno od početka do kraja i u smislu zaštite i u smislu osnovanosti, nužnosti da li je to proporcionalno. Za tu srhu može se nekim manje invazivnim mjerama i metodama postići taj cilj", naveo je Kovačević.

Prema nekadašnjim odredbama Zakona o zaštiti ličnih podataka otisak prsta kao biometrijski podatak spada u posebnu kategoriju ličnih podataka, što znači da je njihova obrada zabranjena, osim u izuzetnim slučajevima. Tako je, prije svega, predviđeno da je za obradu posebne kategorije ličnih podataka potrebna izričita saglasnost nosioca podataka. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.