Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, najviše kupaca bilo je iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, a dominira potražnja za robom široke potrošnje, od osnovnih životnih namirnica do tekstila i kućnih potrepština.

Iako je nakon pandemije zabilježen postepeni oporavak, broj zahtjeva i iznos povrata i dalje su ispod pretpandemijskih nivoa, uz napomenu da je od avgusta prošle godine minimalni prag za ostvarivanje prava na povrat podignut na 200 KM.

Dodatne kontrole destimulišu dio kupaca

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić istakao je za "Glas" da je povećanje limita za povrat PDV-a, uz pojačane kontrole na granicama, uticalo na manji broj zahtjeva.

- Pokazatelji za četiri mjeseca govore da je manje povrata, a dodatne kontrole destimulišu dio kupaca. S druge strane, imamo i specifičnost sa građanima iz Srbije koji često imaju dvojno državljanstvo, pa rjeđe koriste ovo pravo. Ipak, smatram da se to neće značajnije odraziti na ukupnu potrošnju, ali će značiti više novca koji ostaje u budžetu - rekao je Račić.

Dodaje da bi uvođenje sistema direktnog povrata PDV-a na račun, bez obaveze povratka u radnju, bio naredni korak ka unapređenju sistema.

- To je praksa u Evropskoj uniji i sigurno bi pojednostavila proceduru. Ipak, dio kupaca i dalje preferira gotovinski povrat zbog provizija koje uzimaju posredničke agencije - naveo je Račić.

Naglašava i da su strani kupci od velikog značaja za domaću ekonomiju, posebno u pograničnim područjima.

- Imamo izražen dnevni promet iz susjednih zemalja, kako za robu široke potrošnje, tako i za gorivo. Da bismo zadržali taj trend, moramo kontinuirano podizati nivo usluge i konkurentnosti - istakao je Račić, dodajući da je BiH i dalje cjenovno povoljnija u odnosu na okruženje, dijelom i zbog nižih marži trgovaca.

 Rast cijena umanjuje privlačnost domaćeg tržišta

S druge strane, predsjednica dobojskog Udruženja građana "ToPeeR" Snežana Šešlija upozorava da rast cijena umanjuje privlačnost domaćeg tržišta.

- Više nismo tako atraktivna destinacija za kupce iz regiona kao ranije. Dostigli smo nivo cijena Evropske unije, ali ne i nivo prihoda. Odluke poput povećanja limita za povrat PDV-a dodatno utiču na smanjenje kupovine i prihoda u trgovini - kazala je Šešlija.

Ističe da "šoping turizam" ima direktan uticaj na kretanje cijena, ali da se pri tome zanemaruje domaći potrošač.

- Fokus je često na kratkoročnim koristima, dok građani ostaju u drugom planu. To može dovesti do ozbiljnijih ekonomskih problema ako se trend nastavi - upozorila je Šešlija.

Ističe i da je informisanost građana o pravu na povrat PDV-a na niskom nivou.

- Građani nemaju dovoljno informacija, niti postoji sistemska edukacija. Čak i udruženja često teško dolaze do preciznih podataka, što govori o nedostatku transparentnosti - rekla je Šešlija.

Dodaje da su procedure u zemljama Evropske unije jednostavnije i efikasnije, te da bi unapređenje sistema u BiH moglo doprinijeti većem korišćenju ovog prava i većoj potrošnji stranih kupaca.

Granični prelazi

• Orašje - 9.089 zahtjeva
• Brčko sa - 4.087 zahtjeva
• Gradiška - 3.912 zahtjeva

Najveći obim povrata PDV-a u prva četiri mjeseca ove godine zabilježen je na graničnom prelazu Orašje, gdje je podneseno rekordnih 9.089 zahtjeva za robu vrijednu više od četiri miliona maraka.

Slijedi Brčko sa 4.087 zahtjeva i robom vrijednom 2,22 miliona KM, dok je na trećem mjestu Gradiška sa 3.912 zahtjeva i iznosom od 1,95 miliona KM. Najmanji obim evidentiran je na prelazu Trebinje, gdje je zabilježeno svega deset zahtjeva i roba vrijedna 3.434 KM, prenosi Glas Srpske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.