Novi zakon ukida gornju granicu participacije?
Hitne izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju naći će se 19. maja pred poslanicama Narodne skupštine Republike Srpske, a između ostalih, predloženo je brisanje gornje granice participacije, što bi direktno ugrozilo pacijente koji bi, na primjer, za operaciju koja košta 10.000 KM, trebalo da izdvoje i do 5.000 KM participacije.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Liječenje bi moglo biti mnogo skuplje
Trenutno, ovaj zakon podrazumijeva limit za participaciju od 370 KM po jednoj usluzi, no, ukoliko se usvoje predložene izmjene, liječenje bi moglo biti mnogo skuplje, pišu Nezavisne.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Advokat Vladimir Dragičević za "Nezavisne novine" pojašnjava da predložena izmjena člana 49. Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS direktno pogađa pacijente koji imaju potrebu za najskupljim vidovima liječenja.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Dosadašnje zakonsko rješenje predviđalo je 'zaštitni plafon' - bez obzira na ukupnu cijenu medicinske usluge, a maksimalni iznos participacije koji je pacijent morao platiti po jednoj usluzi iznosio je 370 KM", navodi Dragičević.
Nominalno ograničenje, izraženo u fiksnom KM iznosu, nestaje
Kako kaže, brisanjem stavova 2. i 3. ovog člana, to nominalno ograničenje, izraženo u fiksnom KM iznosu, nestaje.
"To znači da bi za operaciju ili dijagnostiku koja košta, na primjer, 10.000 KM, pacijent umjesto dosadašnjih maksimalno 370 KM, mogao biti obavezan da plati procenat (od pet do 50 odsto), koji bi iznosio i do 5.000 KM na tom primjeru, a ima i skupljih zahvata", ističe Dragičević.
Uvođenje imovinskog cenzusa za pristup zdravstvu
Prema njegovim riječima, ovakvo brisanje gornje granice participacije predstavlja ozbiljan regres u nivou dostignutih socijalnih prava i može se posmatrati kao uvođenje imovinskog cenzusa za pristup zdravstvu.
On napominje da Ustav Republike Srpske, u članu 37. garantuje pravo na zdravstvenu zaštitu svakome, a država je dužna da obezbijedi dostupnost te zaštite pod jednakim uslovima.
"Ukoliko iznos participacije za teške operacije postane toliki da ga prosječan građanin ne može platiti, zdravstvena zaštita prestaje biti opšte dostupna i postaje privilegija najbogatijih. Smatram da je ovakva odredba u potencijalnom sukobu sa principom socijalne pravde i ustavnom obavezom države da štiti najranjivije kategorije, jer pretvara pravo na liječenje u ekonomski teret koji obesmišljava samu suštinu obaveznog zdravstvenog osiguranja", navodi Dragičević.
Naglašava da nije prihvatljivo obrazloženje predlagača da se zaštitni limit od 370 KM briše zbog "operativnosti" i čestih izmjena cjenovnika.
"Naprotiv, upravo je taj fiksni zakonski 'plafon' ustanovljen kao brana daljem poskupljenju medicinskih usluga i kao mehanizam zaštite pacijenata, nezavisno od promjena predviđenih cjenovnikom", dodaje.
Ističe da se dodatni problem ovih izmjena ogleda u svojevrsnom izmještanju predmetne regulacije iz zakonskog okvira u domen podzakonskih akata, čime se nedopustivo sužava uloga Narodne skupštine.
"Umjesto dosadašnjeg zakonski utvrđenog 'plafona' iznosa participacije, prepuštanje takve odluke izvršnoj vlasti potpuno je neprimjereno i krajnje upitno sa ustavnopravnog stanovišta", zaključuje Dragičević.
21° 10°
