Demografske promjene u Bosni i Hercegovini postaju sve vidljivije. Stanovništvo je sve starije, dok odlazak mladih dovodi do manjka onih koji mogu voditi brigu o starijim članovima porodice. Zbog toga raste interes za centre za stare i iznemogle osobe.

Liste čekanja su sve duže, a cijene smještaja premašuju iznos prosječne penzije.

Kako izgleda život korisnika u domovima za stare

Penzionisana profesorica njemačkog jezika Mila Mandurić već četvrtu godinu boravi u mostarskom Centru za stare i iznemogle osobe.

Kaže da je zadovoljna uslugom, dobro se slaže s ostalim korisnicima, a djeca joj redovno dolaze u posjetu.

– Oni mi dolaze veoma često, plate mi dom, ono što nedostaje do 1.000 maraka, odu u prodavnicu i kupe sve što treba – priča ona za Federalnu.

U dvije jedinice mostarskog centra trenutno boravi oko 120 osoba treće životne dobi. Mnogi među njima nisu u mogućnosti sami finansirati boravak, iako ovaj centar važi za najpovoljniji u ovom dijelu zemlje.

Zašto prosječna penzija više nije dovoljna

Prosječna penzija u Federaciji BiH iznosi oko 840 KM, dok su cijene smještaja i njege nešto više.

– Prva kategorija je za pokretne korisnike i iznosi 900 KM. Druga je za nepokretne korisnike i iznosi 1.100 KM, dok jednokrevetne sobe koštaju 1.000 KM – pojasnila je socijalna radnica u Centru za stare i iznemogle osobe Mostar Adelisa Delić.

U drugim centrima cijene su uglavnom više, a u pojedinim ustanovama dosežu i do 2.800 KM, zavisno od stepena pokretljivosti korisnika. Uprkos visokim troškovima, interes za smještaj ne opada.

Zašto su liste čekanja sve duže

– Definitivno ne možemo udovoljiti svim zahtjevima. Imamo poprilično dugu listu čekanja – izjavila je voditelja Doma za stare i iznemogle osobe Emaus Ana Pavlović.

Prema riječima Delićeve, najveća potreba je za smještajem nepokretnih osoba.

– Liste čekanja jesu duže, ali zavise od kategorije korisnika. Veća je potražnja za smještajem nepokretnih korisnika i tu je lista čekanja znatno duža, dok za pokretne korisnike taj proces ide brže – istakla je Delić.

Povećava se i broj korisnika kojima je potrebna palijativna njega. Hercegovačko-neretvanskom kantonu nedostaje centar namijenjen toj vrsti korisnika. Samo u ovom domu potražnja premašuje postojeće kapacitete za 25 do 30 odsto. Problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra u ovom sektoru, dok se očekuje da će pritisak na sistem u narednom periodu dodatno rasti, prenose Nezavisne.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.