Dan borbe protiv akutnog moždanog udara – 9. juni obilježen u bijeljinskoj bolnici
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, moždani udar predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema savremenog doba. U 2021. godini u svijetu je zabilježeno gotovo 12 miliona novih slučajeva moždanog udara, dok je ova bolest bila treći vodeći uzrok smrti i invaliditeta na globalnom nivou.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Stručnjaci upozoravaju da se moždani udar sve češće javlja i kod osoba radno aktivne životne dobi, zbog čega su prevencija, rano prepoznavanje simptoma i pravovremeno liječenje od presudnog značaja.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Iako savremena dijagnostika i terapija doprinose smanjenju smrtnosti od moždanog udara u razvijenim zemljama, zemlje jugoistočne Evrope, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, i dalje se suočavaju sa značajnim opterećenjem ovom bolešću, zbog čega prevencija i rano prepoznavanje simptoma ostaju od ključnog značaja.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Moždani udar je ozbiljno medicinsko stanje koje nastaje kada je protok krvi u određenim dijelovima mozga prekinut, što dovodi do oštećenja moždanih ćelija. Najčešće se dijeli na ishemijski moždani udar, koji nastaje zbog začepljenja krvnog suda, i hemoragični moždani udar, koji nastaje usljed pucanja krvnog suda i krvarenja u mozgu. Oba oblika mogu imati teške posljedice, uključujući paralizu, poremećaj govora, kognitivna oštećenja, a u najtežim slučajevima i smrt.
Prepoznavanje simptoma moždanog udara i brzo reagovanje od ključnog su značaja za uspješan ishod liječenja. Zato je važno zapamtiti skraćenicu GROM:
G – Govor: Da li osoba govori nerazgovijetno ili otežano?
R – Ruka: Da li je jedna ruka slaba ili utrnula?
O – Obraz: Da li je jedna strana lica spuštena?
M – Minut je važan: Odmah pozvati hitnu pomoć, jer je svaka minuta dragocjena.
Ukoliko se primijeti bilo koji od ovih simptoma, ne treba čekati da oni spontano prođu. Brza reakcija može spasiti život i značajno smanjiti posljedice moždanog udara.Faktori rizika uključuju povišen krvni pritisak, dijabetes, pušenje, gojaznost, stariju životnu dob, nasljeđe, nezdravu ishranu, fizičku neaktivnost i konzumaciju alkohola. Prevencija obuhvata kontrolu ovih faktora rizika, redovne ljekarske kontrole i usvajanje zdravih životnih navika.
U JZU Bolnica „Sveti Vračevi“ Bijeljina tokom prošle godine urađeno je 1.134 dopler pregleda krvnih sudova vrata. Ova neinvazivna dijagnostička metoda ima značajnu ulogu u ranom otkrivanju promjena na karotidnim arterijama, koje predstavljaju jedan od najvažnijih faktora rizika za nastanak moždanog udara, čime se omogućava pravovremeno liječenje i prevencija ozbiljnih komplikacija.
Tokom 2025. godine na Odjeljenju neurologije liječeno je 250 pacijenata sa dijagnozom moždanog udara, što je za 20 pacijenata više u odnosu na 2024. godinu. Savremeni terapijski pristupi mogu značajno povećati šanse za oporavak, naročito ukoliko se pacijent javi u ranoj fazi.
Povodom Dana borbe protiv akutnog moždanog udara, Odjeljenje neurologije bijeljinske bolnice obezbijedilo je dodatne dopler preglede krvnih sudova vrata (CDS) za pacijente sa medicinskom indikacijom za ovu dijagnostičku proceduru, pored redovno zakazanih termina, kako bi se omogućila što dostupnija i pravovremena dijagnostika.
Za pacijente koji se jave u okviru terapijskog vremenskog prozora – u prvim satima od početka simptoma – Odjeljenje neurologije spremno je za primjenu trombolitičke terapije. Ova terapija omogućava razgradnju krvnog ugruška koji ometa protok krvi ka mozgu, čime se sprječava dalje oštećenje moždanog tkiva i povećavaju šanse za oporavak.
Prema važećim međunarodnim smjernicama, trombolitičku terapiju potrebno je primijeniti što ranije, jer je u liječenju moždanog udara svaka minuta dragocjena
