Uvoz žitarica i proizvoda mlinske industrije u prvih šest mjeseci ove godine:

• 330,5 miliona kilograma,
• 177,7 miliona KM vrijednost,
• 18,8 miliona KM više nego lani.

Dok uvoz cvjeta, domaće ratare dodatno brine neizvjesnost oko ovogodišnjeg otkupa, jer se spekuliše da bi cijena pšenice mogla biti svega od 32 do 36 feninga po kilogramu, što poljoprivrednike gura u debeli minus. 

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je uvoz žitarica i proizvoda mlinske industrije nastavio da raste. Za prvih šest mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 330,5 miliona kilograma ovih proizvoda, u vrijednosti od 177,7 miliona KM, dok je u istom periodu lani uvoz iznosio 259,9 miliona kilograma, vrijednih 158,9 miliona maraka. 

Kada je riječ o pšenici, koja je ovih dana u žiži javnosti zbog završetka žetve i neizvjesne otkupne cijene, statistika UIO pokazuje da je za šest mjeseci ove godine u BiH uvezeno 146,7 miliona kilograma, u vrijednosti od 60,5 miliona KM. 

Najveći dobavljači:

• Srbija, iz koje je stiglo 74 miliona kilograma pšenice, vrijednih 29 miliona KM,
• Mađarska iz koje je uvezeno 56,7 miliona kilograma,
• Hrvatska iz koje je uvezeno 15,9 miliona kilograma.

Istovremeno, iz BiH je u inostranstvo izvezeno:

• 41,5 miliona kilograma žitarica i proizvoda mlinske industrije,
• 30,2 miliona KM ukupna vrijednost,

što je više nego u istom periodu prošle godine.

Od toga se na pšenicu odnosi 3,97 miliona kilograma, vrijednih 2,46 miliona KM, a najveći kupac bila je Italija, dok su manje količine izvezene u Srbiju, Hrvatsku, Njemačku i Sloveniju.

Ratari traže najmanje 40 feninga po kilogramu

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice Savo Bakajlić kazao je za "Glas" da je upravo veliki uvoz jedan od glavnih razloga zbog kojih domaći proizvođači ni ove godine ne mogu da obezbijede isplativu otkupnu cijenu.

- Rod je dobar, kvalitet pšenice je odličan, ali cijena od 32 do 36 feninga po kilogramu je ponižavajuća za poljoprivrednike. Ljudi imaju obaveze, treba da plate žetvu, repromaterijal i sve ono što su uložili u proizvodnju, a sa ovakvom cijenom rade sa gubitkom - rekao je Bakajlić.

Dodaje da bi minimalna isplativa cijena trebalo da bude najmanje 40 feninga po kilogramu, dok bi 45 feninga bila realna.

- Uvoz je sahranio domaću proizvodnju. Ne tražimo da se zabrani uvoz, jer BiH ne može proizvesti dovoljno za svoje potrebe, ali domaći proizvođač mora biti zaštićen. Ako se ovako nastavi, ljudi će jednostavno prestati da siju pšenicu - poručio je Bakajlić, ističući da dodatne probleme poljoprivrednicima stvaraju suša i rast troškova proizvodnje.

S druge strane, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš ističe da domaća proizvodnja ni približno ne može zadovoljiti potrebe prehrambene industrije, zbog čega je uvoz neophodan.

- I kada je dobra godina, domaća pšenica učestvuje sa svega deset do 15 odsto u potrebama prehrambene industrije. Ostatak moramo uvoziti, najviše iz Srbije i Mađarske, a osim količine važan je i kvalitet, jer domaća pšenica nema dovoljno proteina i glutena pa se miješa sa uvoznom kako bi se dobilo kvalitetno brašno - kazao je Pelemiš.

Prema njegovim riječima, otkup je već počeo, a cijena koja se trenutno pominje kreće se između 32 i 34 feninga po kilogramu.

- Nezahvalno je govoriti da li je to dovoljno, jer je potrebno napraviti preciznu kalkulaciju proizvodnih troškova. Ono što je izvjesno jeste da u narednom periodu ne očekujemo značajnije promjene cijena brašna ni pekarskih proizvoda, jer je ponuda pšenice u regionu dobra - rekao je Pelemiš.

Proizvodi

Najveći dio uvoza, prema podacima UIO, odnosio se na žitarice, kojih je u BiH stiglo 282,5 miliona kilograma, vrijednih 145,4 miliona KM, dok su proizvodi mlinske industrije, slad, skrob, inulin i pšenični gluten uvezeni u količini od 48,1 milion kilograma, ukupne vrijednosti 32,4 miliona maraka. 

Najviše žitarica i dalje stiže iz Srbije, odakle je uvezeno 151,2 miliona kilograma, vrijednih 72,3 miliona KM, a slijede Hrvatska sa 66,9 miliona kilograma i Mađarska sa 57,5 miliona kilograma.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.