Ne nasjedajte na AI prevare: Savjeti za zaštitu od sve uvjerljivijih prevaranata
Kriminalci sve više koriste vještačku inteligenciju za uvjerljive prevare, od lažnih internet prodavnica i poruka do kloniranja glasa i deepfake snimaka. Stručnjaci savjetuju provjeru prodavaca i identiteta sagovornika te oprez prije slanja novca ili dijeljenja ličnih podataka.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kriminalci se služe vještačkom inteligencijom kako bi njihove prevare bile što uvjerljivije, zbog čega je važno biti posebno oprezan, piše BBC.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Jedna od metoda je izrada lažnih internet prodavnica koje se predstavljaju kao porodične firme s kvalitetnim proizvodima. Kako bi djelovale autentično, takve stranice često koriste fotografije ulica s prepoznatljivim lokalnim obilježjima. Savjetnici za sigurnu kupovinu putem interneta upozoravaju da kupci koji naručuju s takvih stranica često ne dobiju proizvod ili im stigne jeftina roba masovne proizvodnje.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Upozorava se i na sve češću upotrebu vještačke inteligencije u internet prevarama, od lažnih fotografija i kloniranja glasa do deepfake videozapisa kojima se pokušava zadobiti povjerenje kupaca i navesti ih na uplatu novca.
Među istaknutim metodama su klonirane ili potpuno nove internet stranice koje izgledaju profesionalno, a izrađene su brzo i jeftino. Vještačka inteligencija koristi se i u ljubavnim prevarama za pamćenje ličnih detalja žrtava i vođenje dugotrajnih razgovora.
Tu su i deepfake videozapisi te klonirani glasovi kojima se oponašaju članovi porodice ili prijatelji, najčešće kako bi se stvorio utisak da im je hitno potreban novac.
Vještačka inteligencija omogućava i masovno slanje uvjerljivih, gramatički ispravnih i personalizovanih lažnih poruka putem e-pošte, SMS-a i društvenih mreža. Njima se primaoci pokušavaju navesti na otkrivanje ličnih podataka ili uplatu novca.
Napredak tehnologije znači da neke stare metode za prepoznavanje prevara više nisu pouzdane. Iz udruženja za zaštitu potrošača Which? ističu da se kupci više ne mogu osloniti na uočavanje pravopisnih ili gramatičkih grešaka kao znak da je riječ o prevari.
Analitičari savjetuju nekoliko ključnih koraka zaštite. Prije svega, ne treba slati novac, poklon-kartice niti lične i finansijske podatke osobama koje niste upoznali uživo.
Važno je provjeriti vjerodostojnost prodavca prije kupovine, na primjer provjerom podataka o firmi u registru ili drugim dostupnim službenim evidencijama i stranicama. Ako naiđete na oglas za posao, provjerite ga direktno kod poslodavca putem službenih kontakt-podataka.
Takođe, ne treba pretpostaviti da je osoba s kojom razgovarate zaista ona za koju se predstavlja samo zato što ste je čuli ili vidjeli tokom videopoziva.
Osnovno pravilo je zastati i dobro razmisliti prije bilo kakvog plaćanja, dijeljenja podataka ili druge akcije. Poseban oprez potreban je ako vas neko požuruje ili stvara pritisak hitnosti, jer je cilj kriminalaca podstaći brzu reakciju bez razmišljanja.











