Da li voće i povrće danas sadrži manje hranljivih materija nego nekada? Naučnici objašnjavaju šta se promijenilo

Voće i povrće temelj su zdrave ishrane, ali naučna istraživanja pokazuju da se njihov sastav mijenja. Danas mnoge vrste sadrže manje važnih vitamina i minerala nego prije nekoliko decenija, a uzroci nisu samo kvalitet zemljišta ili klimatske promjene, već i načini proizvodnje hrane za sve brojnije svjetsko stanovništvo, piše Popular Mechanics.

Problem je postao izražen sredinom prošlog vijeka, sa takozvanom Zelenom revolucijom u poljoprivredi. Uvođenje novih sorti, savremenih metoda uzgoja, vještačkih đubriva i pesticida omogućilo je veliki rast prinosa. Svijet je uspio da proizvede znatno više hrane, ali nutritivna vrijednost nije nužno pratila taj rast, piše Index.

Jedno od ključnih istraživanja na ovu temu objavljeno je 2004. godine. Naučnici su analizirali podatke američkog Ministarstva poljoprivrede za 43 poljoprivredne kulture, uglavnom povrće, i uporedili vrijednosti iz 1950. i 1999. godine.

Rezultati su pokazali da je u posmatranim namirnicama udio kalcijuma u prosjeku opao za 16 odsto, gvožđa za 15 odsto, a fosfora za devet odsto. Zabilježen je i pad udjela proteina, vitamina C i riboflavina, odnosno vitamina B2, čiji se nivo smanjio za čak 38 odsto.

Istraživači, ipak, napominju da nije došlo do smanjenja svih hranljivih materija i da rezultati nisu bili isti za svaku pojedinačnu namirnicu. Na razlike su mogli uticati i drugačiji načini mjerenja, kao i promjene u sortama koje se uzgajaju.

Jedno od objašnjenja leži u činjenici da se savremena poljoprivreda oslanja na sorte koje brzo rastu, daju obilne prinose i otpornije su na bolesti. Takve biljke mogu proizvesti više hrane po hektaru, ali to ne znači da će imati i više vitamina i minerala. U nekim slučajevima povećanje prinosa prati smanjenje koncentracije određenih hranljivih materija.

Dodatnu zabrinutost izazivaju klimatske promjene. Istraživanja pokazuju da povećana koncentracija ugljen-dioksida u atmosferi može uticati na hemijski sastav biljaka. Eksperimenti sa pirinčem pokazali su da u uslovima povišenog nivoa CO₂ može doći do smanjenja udjela proteina i pojedinih minerala. To je posebno važno jer je pirinač osnovna namirnica za milijarde ljudi.

Naučnici u tom kontekstu govore o fenomenu „skrivene gladi“. To je stanje u kojem osoba unosi dovoljno kalorija, ali organizam ne dobija potrebne količine vitamina i minerala. Osoba može biti sita, a istovremeno patiti od nedostatka važnih hranljivih materija. Ovaj problem posebno pogađa stanovništvo koje se oslanja na ograničen broj namirnica, kao i djecu, trudnice i druge osjetljive grupe.

Naučnici zato traže načine da voće i povrće učine hranljivijim. Jedno od mogućih rješenja je biofortifikacija, odnosno razvoj biljaka koje prirodno sadrže više važnih vitamina i minerala. To se postiže izborom i ukrštanjem sorti, prilagođavanjem đubrenja, ali i primjenom biotehnoloških metoda.

Takav pristup već daje obećavajuće rezultate. Na primjer, batat bogat beta-karotenom, koji organizam pretvara u vitamin A, može pomoći u smanjenju nedostatka ovog vitamina u ishrani. Istražuju se i žitarice sa većim udjelom gvožđa, koje bi mogle doprinijeti boljem unosu ovog važnog minerala i smanjiti rizik od njegovog nedostatka.

Ipak, nije dovoljno razviti biljku koja sadrži više hranljivih materija. Ona mora biti otporna na bolesti i vremenske uslove, davati dobre prinose i biti dostupna poljoprivrednicima. U suprotnom bi nutritivno bogatije sorte mogle ostati nedostupne upravo ljudima kojima su najpotrebnije.

To ne znači da bi trebalo jesti manje voća i povrća. Uprkos promjenama u njihovom nutritivnom sastavu, ove namirnice i dalje su važan dio zdrave ishrane. Naučnici preporučuju raznovrstan jelovnik sa različitim vrstama voća i povrća, umjesto oslanjanja na samo nekoliko omiljenih namirnica.

Što je ishrana raznovrsnija, veća je vjerovatnoća da će organizam unijeti širok spektar vitamina, minerala i drugih korisnih materija.