EU: Šteta od ekstremnih vremenskih uslova ovog ljeta premašila 100 milijardi evra

Kako je prenio Euronjuz, Evropska komisija će danas predstaviti prijedlog kojim bi se preciziralo da li su za pripremu za klimatske katastrofe odgovorne nacionalne, regionalne ili lokalne vlasti, piše Glas.

Države članice moći će same da rasporede nadležnosti, ali će morati jasno da ih definišu.

Hukstra je upozorio da se svijet kreće ka privremenom, a možda i dugotrajnijem prekoračenju granice zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzijusa, utvrđene Pariskim sporazumom, zbog čega je neophodna priprema za sve ekstremnije vrućine i klimatske katastrofe, čak i uz uspješno smanjenje emisija.

Prema projekcijama Evropske komisije, globalno zagrijavanje moglo bi da dostigne dva stepena do 2050. godine i tri stepena do 2100. godine, pri čemu se Evropa zagrijava približno dvostruko brže od globalnog prosjeka.

Hukstra je procijenio da je ekonomska šteta od ekstremnih vremenskih uslova ovog ljeta premašila 100 milijardi evra.

Međutim, strategija ne predviđa nova sredstva za pomoć domaćinstvima u prilagođavanju klimatskim promjenama.

Hukstra je ukazao na prijedlog da se 35 odsto budžeta EU usmjeri na klimu i prirodu, kao i na 30 milijardi evra koje je Evropska investiciona banka najavila za ulaganja u prilagođavanje klimatskim promjenama do 2030. godine.

Finansiranje će, međutim, zavisiti i od pregovora o narednom višegodišnjem budžetu EU, u kojem se sredstva za klimatske mjere nadmeću sa prioritetima poput odbrane, bezbjednosti, konkurentnosti i poljoprivrede.

Komisija planira i saradnju sa sektorom osiguranja, s obzirom na to da je, prema navodima njenog visokog zvaničnika, osigurano samo oko 25 odsto imovine izložene klimatskim rizicima.

Hukstra je ocijenio da su preventivna ulaganja ekonomski opravdana, ali nije najavio novi program podrške domaćinstvima niti objasnio kako će se obezbijediti da građani sa nižim prihodima mogu da finansiraju neophodna prilagođavanja.