Nema poplavnog rizika od Save, dodatna ojačanja uz Drinu

"Nakon redovne odbrane od poplava koja se uvodi na koti od 650 centimetara Sava može da poraste i tri metra, a da to ne predstavlja opasnost za područje Semberije", rekao je Savić.

On je dodao da je Sava u Semberiji u blagom porastu, dok je rijeka Drina u opadanju i njen vodostaj je danas za pola metra niži u odnosu na juče.

Savić je naveo da su zbog rizika od ponovnog izlivanja Drine na području sela Amajlije "Vode Srpske" juče preduzele mjere radi dodatnih ojačanja na privremenom nasipu koji je prošle godine izgrađen na lokaciji Orlovog polja.

On pojašnjava da su presječena, praktično zatvorena stara korita kojima Drina kada se izlije dođe do sela, te da na sadašnjem nivou vodostaja i prognoze proticanja vode ne postoji mogućnost da Drina dođe do Amajlija.

"S obzirom na postojeći nivo vode koji je opao za pola metra i najavljene ne tako velike padavine u naredna tri dana, smatram da ćemo ovog puta uspješno odbraniti Semberiju od rijeke Drine i da neće doći do poplava", rekao je Savić.

Prema njegovim riječima, uz ranije izgrađene objekte zaštite od poplava i dodatna ojačanja koja su u toku, na području Orlovog polja je i prirodno povoljnija situacija jer je Drina na ovoj velikoj krivini sama promijenila tok, čime se na toj dionici povećao pad vode.

Savić kaže da prognozirane padavine od 30 do 40 litara za naredna tri dana ne mogu da izazovu ekstremne poremećaje na rijeci Drini. On je dodao da urbani dio Bijeljine sigurno nije ugrožen u trenutnom stanju hidrološke i meteorološke prognoze.

Prema njegovim riječima, cijelom dužinom Save u Republici Srpskoj redovna odbrana od poplava je na području Bijeljine, Broda i Srpca, a u Gradišci je vanredna odbrana od poplava.

"Na osnovu tih kota i najavljenih padavina ne možemo očekivati takve vodostaje na rijeci Savi koji bi ugrozili zaštitne objekte i doveli do prelivanja ili ugrožavanja zaštićenog područja", naglasio je pomoćnik direktora Javne ustanove "Vode Srpske".

On je naveo da sadašnji nivoi na rijeci Savi nisu ni blizu kritičnog nivoa i da je savski nasip dužine oko sto kilometara u Republici Srpskoj na prihvatljivom nivou pouzdanosti.

"Postoje određene dionice u Brodu i u Gradišci koje je potrebno rekonstruisati i za njih se priprema projektna dokumentacija, a biće rekonstruisane iz kreditnih sredstava Evropske investicione banke, čime će biti kompletirana rekonstrukcija savskog nasipa na cijeloj teritoriji Republike Srpske", najavio je Savić.

Područje Semberije je zaštićeno savskim nasipom dužinom od 26 kilometara, osim jednog kilometra kod sela Novi, uzvodno od nasipa, gdje savski nasip nije izgrađen jer bi zatvorio prolaz rijeke Lukavac koja ne bi mogla da se ulije u Savu.

"Tada bismo od rijeke Lukavac imali plavljenje mnogo većeg područja, značajan broj sela uzvodno, a trenutno imamo plavljenje određenih oranica u priobalju Save širinom od nekoliko stotina metara", objašnjava Savić.

Iako ovaj projekat nije prioritet, vjerovatno će u narednom periodu biti napravljena crpna stanica, kaseta ili kompleks objekata koji će zaštiti i to područje uz Savu.

Savić je istakao da savski nasip u Semberiji ima nadvišenje od 1,2 metra u odnosu na stogodišnje vodostaje.

On je podsjetio da se od velike poplave u Republici Srpskoj 2014. godine do danas mnogo ulaže u sanaciju štete i u izgradnju novih objekata zaštite od poplava.

Uz operativan kredit Evropske investicione banke od 55 miliona evra, oko 15 miliona maraka uloženo je i iz Fonda solidarnosti koji je nakon poplava formirala Vlada Republike Srpske.

Na području Semberije od 26 kilometara savskog nasipa pet kilometara nije bilo rekonstruisano prije poplava i bilo je za metar niže od ostalog dijela nasipa.

"U međuvremenu je i tih pet kilometara rekonstruisano, prošireno i podignuto na odgovarajuću kotu, tako da sada možemo konstatovati da je savski nasip u dužini od 26 kilometara rekonstruisan, na visokom nivou pouzdanosti i da sa visokom pouzdanošću štiti područje Semberije od visokih vodostaja rijeke Save", ocijenio je Savić.

On je podsjetio da je pored Drine izgrađeno samo oko četiri kilometra nasipa i to na najnizvodnijoj dionici pored sela Balatun, a uzvodno se trenutno radi glavni projekat za izgradnju lijevog drinskog nasipa u dužini od oko 30 kilometara od Balatuna do Glavičica.

"Novac za njegovu izgradnju, 13 miliona dolara, obezbijeđen je iz kredita Svjetske banke i početkom 2017. godine očekujemo izgradnju prve sekcije drinskog nasipa od Janje do Pavlovića puta, na dionici gdje se Drina izlila ranijih godina i dva puta napravila neprocjenjive štete", najavio je Savić.

Prema njegovim riječima, Semberija je ugrožena i od brdskih voda sa obronaka planine Majevice jer se pokazalo da Glavni obodni kanal, Majevički obodni kanal i kanal Dašnica nisu dovoljnog kapaciteta i izlivanje Majevičkog obodnog kanala je 2014. godine napravilo velike štete u Bijeljini.

Savić je rekao da je završen glavni projekat za rekonstrukciju tog kanala, što je investicija od 10 miliona maraka, a sredstva su obezbijeđena iz kredita Evropske investicione banke.

Pomoćnik direktora Javne ustanove "Vode Srpske" Slaviša Savić u izjavi Srni naglasio je i važnost kvalitetnog održavanja nasipa uz primjenu savremenih metoda, zbog čega su "Vode Srpske" sa "Vodama Vojvodine" konkurisale kod IPA fondova da se nabavi moderna oprema koja omogućava preventivne preglede nasipa.