Jeste li pod stresom? Pokušajte s finskim rješenjem

Danski način života podrazumijeva potragu za udobnošću, a švedski je vođen idejom "taman tol'ko kol'ko treba".

Finci, čija je zemlja nedavno od UN-a proglašena najsretnijom na svijetu, kroz život koračaju uz 'sisu'. Opisuju je kao "umjetnost hrabrosti" i najnoviji je hit među ljudima koji nastoje podići kvalitet svoga života, pišeTportal.

Zimsko kupanje u moru mnogim je ljudima jasan pokazatelj nečijeg ludila, ali kad vidite Finca kako razbija led na površini vode u koju će potom uroniti svoje tijelo, on upravo praktikuje 'sisu' - postupak koji im pomaže da se nose s teškim trenucima i život učiniti ljepšim. Svoje iskustvo sa 'sisu' britanskom Daily Mailu objasnila je 48-godišnja Katja Pantzar, novinarka čija bi knjiga 'Pronaći Sisu: Traženje hrabrosti, snage i sreće na finski način' uskoro trebala ugledati svjetlo dana.

"Sisu je neki oblik svakodnevne hrabrosti koja ima pozitivne učinke na opšte blagostanje, podiže imunitet i pomaže prevladavanju teških trenutaka, a jednostavne mjere za jačanje snage mogu biti dio svakodnevne rutine", objašnjava Katja finsku životnu filozofiju i kaže kako je dovoljno umjesto traženja jednostavnijeg načina izabrati neku izazovnu aktivnost poput vožnje biciklom na posao bez obzira na vremenske uslove ili plivanje u ledenoj vodi. Ljudi su joj, kaže znali spominjati 'sisu', ali iako je zanimalo o čemu se radi, nikad tome nije pridavala veću pažnju.

Katji je u srednjim dvadesetim, nakon kraha ljubavne veze i smrti porodičnog prijatelja, dijagnostikovana depresija. Antidepresivna terapija i psihoterapija koje su joj bile propisane su joj pomogle, ali kaže kako je ljekar nikada nije pitao koliko vremena provodi na otvorenom, kao niti o vježbanju ili ishrani.

Nekoliko mjeseci nakon što se preselila u Finsku otišla je ljekaru po recepte za antidepresive, a on joj je predložio da proba prirodne lijekove poput vježbanja. Poslušala ga je i raspoloženje joj se podiglo, a kao najmoćnija od svih vježbi pokazala se popularna finska zabava - zimsko kupanje.

U početku, jedino što je osjećala bio je bol i šok zbog hladnoće na tijelu, koje nakon 30 sekundi više nije mogla podnijeti pa je izašla. 'Tada sam se počela tresti i osjećati euforiju, a nakon toga sam se osjetila okrepljujuće i mirno. Te noći sam jako dobro spavala', kaže Katja.

Temeljni dio 'sisu' je vrijeme provedeno na otvorenom i to za vrijeme lošeg vremena, jer tolerisanje hladnoće podiže snagu. Vježbe na otvorenom dva do tri puta sedmično, tokomcijele godine, praktikuje 96 posto Finaca.

Osim toga, Skandinavci umjesto dijetama radije pribjegavaju prehrani sa savršeno uravnoteženim omjerima povrća, proteina i ugljenih hidrata, u kojoj prevladavaju bobičasti plodovi, povrće, riba bogata mastima i raženi hljeb bogat vlaknima. Rezultat toga je 20 posto gojaznih Finkinja, u odnosu na 58 posto gojaznih Britanki.

Nakon 15 godina u Helsinkiju, Katja kaže kako još uvijek stvari gleda iz perspektive autsajdera, što je tjera da ih cijeni još i više.

"Još uvijek se borim s povremenom tjeskobom, ali zahvaljujući jednostavnim nordijskim metodama, znam kako se zadržati iznad toga", kaže Katja i zaključuje:

"Sisu je stav. Nema odustajanja i sebe neprestano tjerate na isprobavanje novih iskustava. Male promjene mogu dovesti do puno većih".