Dudaković, Mladićev kapetan čiji su zločini snimljeni

Dudakovićevo ime danas je ponovo "osvanulo" u javnosti pošto je stigla vijest da je Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) započela pretres kasarne Orljani u Bihaću u sklopu istrage za ratne zločine nad Srbima.

U toj kasarni se, zapravo, nalazi ratna arhiva Petog korpusa. Televizije u regionu proteklih godina su u dva navrata objavljivale snimke na kojim se Dudaković vidi kao akter i nalogodavac ratnih zločina. Ipak, on se i dalje nalazi na slobodi.

Dudaković je rođen 2. decembra 1953. u selu Orahova, u okolini tadašnje Bosanske Gradiške. Završio je srednju vojnu školu u Zadru, a 1976. Vojnu akademiju, smjer artiljerija. Početak rata, 1991, zatekao ga je u Zadru, u Artiljerijskom školskom centru, poslije čega je prešao u Knin. Tamo je dobio čin kapetana i funkciju komandanta artiljerije pod komandom tadašnjeg kapetana prve klase Ratka Mladića.

U aprilu 1992. postao je komandant opštinske teritorijalne odbrane Bihaća, zatim komandant Druge muslimansko-hrvatske pješadijske brigade. U ratu u BiH je napredovao do brigadnog, a potom i divizijskog generala, a na mjesto komandanta Petog korpusa Armije BiH sa sjedištem u Bihaću postavljen je 1. novembra 1993.

Jedinice pod njegovom komandom porazile su jedinice Zapadne Bosne Fikreta Abdića. Poslije rata bio je komandant zajedničke komande Vojske Federacije BiH. BN TV emitovala je ranije video snimke, nastale 9. jula 1994, na kojima su pripadnici Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, koje je zarobio Peti korpus u akciji na Izačiću, koju je predvodio Dudaković.

Dudaković, okružen vojnicima, pitao je tada gdje su dva zarobljenika, a kad je dobio odgovor da su u kampanjoli, izdao je naredbu: "Strijeljati na licu mjesta!"

Protiv Dudakovića su još 2006. krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH podnijeli tadašnji predsjednik i premijer RS, Dragan Čavić i Milorad Dodik, nakon što su televizije u RS emitovale video snimke kako Dudaković naređuje paljenje kuća.

Riječ je o amaterskom video snimku nastalom u okolini Gline i Dvora na Uni, 7. i 8. avgusta 1995. godine, na kojem se pripadnici vojnih formacija "Crne mambe" iz Hrvatske i odreda "Hamze" iz BiH najsurovije obračunavaju sa srpskim vojnicima i civilima koji tokom "Oluje" napuštaju Krajinu.

Dudaković je ranije naveo da mu nije poznato šta su radile njemu potčinjene jedinice. Radio-televizija Srbije prikazala je avgusta 2006. video snimke na kojima se vide pripadnici Petog korpusa Armije Bosne i Hercegovine, pod komandom Dudakovića, kako pale srpska sela u Bosanskoj krajini, u nastavku akcije "Oluja", 16. i 17. septembra 1995. godine.

Prema podacima Komisije za traženje nestalih u Republici Srpskoj, u toj akciji u opštinama Petrovac, Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most i Ključ ubijeno je oko 870 srpskih civila i 400 vojnika, a spaljeno više od 30 sela.

Predstavnik Kancelarije za traženja nestalih lica Republike Srpske Milan Ivančević rekao je da je u tim akcijama ubijeno 1.200 Srba, od čega 870 civila, dok se 830 osoba vodi kao nestalo. Na tom području nađena je 21 masovna grobnica Srba, koje su ubili pripadnici Petog korpusa Armije BiH. Zbog sporosti istrage o slučaju vođe Petog korpusa, u javnosti je više puta pokretano i pitanje "ko štiti Dudakovića".

Beogradski advokat Toma Fila je, na primjer, tvrdio (a američka ambasada momentalno demantovala) da bivši komandant Petog korpusa Armije BiH neće biti optužen za ratne zločine jer to ne dozvoljavaju Amerikanci.

"Dudaković je sarađivao sa Amerikancima. Oni su ga naoružavali i obučavali i on je opasan čovjek. Ako progovori kako su Amerikanci donosili oružje na tuzlanski aerodrom i ko je obučavao muslimanske borce, onda je jasno zašto neće biti procesuiran", rekao je tada Fila.

I Milorad Dodik je vjerovao da Dudakovića "neko štiti" i da se zato on osjeća sigurno u Bihaću i u BiH, a - kako je isticao - "svakako je trebalo već odavno da bude procesuiran".

Predsjednik Komisije za istraživanje ratnih zločina na području Bihaća i Cazina Rifat Dolić tvrdio je u proljeće prošle godine da se istraga protiv Dudakovića privodi kraju i da je pitanje trenutka kada će biti objelodanjena optužnica koja generala tereti za ratne zločine počinjene na području Bihaća i Cazina tokom rata u BiH.

Dolić je rekao da je Komisija, odmah po završetku rata, počela prikupljanje materijala, ali da su zbog egzodusa brojne žrtve Petog korpusa napustile ovaj prostor. On je naglasio da je veliki broj informacija ostao u Petom korpusu, ali da su prikupili oko 200 neposrednih izjava žrtava i svjedoka i veliki broj tonskih i video-zapisa.

Godine 1999. Kancelariji Haškog tribunala u Sarajevu predat je dio te dokumentacije, ali nisu uslijedili nikakvi potezi Haga.