Zašto ne biste trebali sprečavati zijevanje
Ima dana kad ne možete prestati otvarati usta - ne da biste razgovarali ili kazali nešto pametno, nego zbog zijevanja. U nekim situacijama zijevanje može biti neprijatno. Možete izgledati nezainteresovano ili kao da se nasmrt dosađujete. Bez obzira na to, protiv zijevanja se bolje ne boriti.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Zijevanje aktivira autonomni nervni sistem i uzrokuje porast broja srčanih otkucaja. Ako ste umorni, zijev ili dva dopremaju vašem mozgu ponešto svježeg vazduha.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Može se pretpostaviti da se organizam zijevanjem bori protiv umora, čak i ako njegov učinak ne traje dugo", kaže profesor Ingo Fitze iz univerzitetske bolnice Charite u Berlinu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ali zašto zijevamo nije sasvim jasno. "Nije baš bilo nekih velikih istraživanja o tome", kaže Fietze.
A što ako ne želite zijevati? U situacijama kad bi to moglo biti neprikladno, možete ga tiho suspregnuti. Za organizam neće biti nikakvih neprijatnih posljedica.
Zijevanje je prirodni mehanizam za hlađenje mozga i bolju prokrvljenost, a time povećava koncentraciju, budnost i mentalnu sposobnost. U studiji su 44 studenta gledala snimak čovjeka koji zijeva. Oni koji su disali na nos, odnosno uzimali dovoljno kisika, rjeđe su i sami zijevali, u odnosu na one koji su disali isključivo na usta ili normalno.Zijevanjem su se rjeđe zarazili i oni koji su film gledali u hladnijoj prostoji. To je i evolucijski mehanizam koji je našim precima omogućavao da ostanu budni u kriznim situacijama.
"Zijevanje je "zarazno" zbog empatije i razumijevanja tuđih emocija. Zbog tog mehanizma, zijevanje podiže spremnost čitave grupe", istakao je Gordon Gallup sa njujorškog univerziteta.
Dodao je kako zijevanje varira zavisno od godišnjih doba.
"To bi moglo objasniti zašto ljudi postaju zbunjeni i dezorijentisani u ekstremnim vrućinama. Naime, mozak ljeti ima ograničene načine hlađenja", kaže Gallup.
21° 10°
