Niko od njih, kažu, još nije tražio da se donese takav zakon, čija namjena je da pomogne prezaduženim građanima da se izvuku iz dužničke krize i krenu ponovo.

- Donošenje takvog zakona zahtjeva izradu socijalne karte, kao i utvrđivanje sistemskog rješenja pitanja staratelja koji upravljaju imovinom osobe koja je doživjela lični bankrot i rješavanje drugih uvezanih pitanja - kažu u Ministarstvu finansija RS.

Podsjećaju i da su određena pitanja koja se odnose na zaštitu korisnika finansijskih usluga i žiranata rješavali pojedinačno, prvenstveno unapređenjem Zakona o bankama i Zakona o Agenciji za bankarstvo.

Mada zvanične inicijative za uvođenje instituta ličnog bankrota nema, to ne znači da nam on nije potreban, kažu i korisnici kredita i ekonomisti.

Vitomir K. iz Banjaluke podigao je kredit i kupio kuću, a kasnije je ostao bez posla, pa je kredit sad preuzela supruga.

-Živimo od jedne plate i to plaćamo kredit i komunalije. Za život ne ostane gotovo ništa. Ne znam kome se obratiti i kako tražiti pomoć. Redovno sam vraćao rate kredita i ako ne pronađem posao, moraću da tražim neko rješenje. Pokušao sam da tražim savjet od banke, ali odgovor nisam dobio - priča Vitomir.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Palama Marko Đogo smatra da je donošenje zakona o ličnom bankrotu neminovnost, ali i civilizacijska norma.

-Taj zakon nam treba da uredimo jednu oblast koja je dosta ružna i teška, a radi se o građanima koji su prezaduženi kod banaka i o tome da ih na neki način zaštitimo sudskim procesom. Ideja je da se ne dira u njihovu osnovnu egzistenciju, a da oni, ipak, vremenom vrate dug koji imaju. Za to ima više modaliteta, a jedna od opcija je da se otpiše dio duga, a da se ostatak vrati i slično. Činjenica je da ti zakoni postoje u razvijenim zemljama, odnosno tamo gdje su ljudi mnogo bogatiji od nas i ima mnogo manje potrebe da se na taj način štiti dio građana - kaže Đogo.

Ovakvi zakoni postoje i u Crnoj Gori i Hrvatskoj, ali Đogo ističe da ni bankarski sektor u BiH za sada ne gleda blagonaklono na ideju da se isto uradi i kod nas.

- Smatraju da će im na taj način biti otežano korištenje instrumenata obezbjeđenja. Mada postoji obaveza da prilikom odobravanja kredita to ne može preći trećinu ili polovinu ličnih primanja, dosta ljudi je probilo taj limit i banke strahuju da bi donošenjem tog zakona morali da pristanu na otpis dijela dugova ili da bi im u svakom slučaju bio otežan posao naplate, koji inače u našim uslovima nije lagan. Ali koliko god da to odgađamo, mislim da će to prije ili kasnije doći na red - ističe Đogo.

Suština ovakvih zakona je da prezaduženim građanima, a prvenstveno onima koji su uzeli kredite, a ne mogu da ih vraćaju jer su ostali bez posla ili se razboljeli, omogući da se obrate sudu i zatraže da proglase lični bankrot. Tada bi specijalni povjerenik suda pravio određeni plan za njih, koji bi potpisivali kreditor i klijent. Zakonom bi se propisalo i koliko neko mora biti zadužen da bi zatražio lični bankrot.

Podaci Agencije za bankarstvo RS pokazuju da su krediti stanovništvu u RS na kraju marta ove godine iznosili ukupno gotovo tri milijarde maraka ili 2.558 KM po stanovniku RS, što je 35 KM više po stanovniku nego na kraju prošle godine.

Nije jednostavno rješenje

Bankari u BiH su ranije isticali da je ovaj zakon jedno od nasloženijih zakonskih rješenja, ne toliko zbog mogućnosti da se on donese, već zbog provođenja.

Poručili su da to ne bi bilo jednostavno, te da bi građanima koji bi proglasili lični bankrot ostalo dovoljno novca samo za preživljavanje, dok bi sve ostalo bilo usmjereno na otplatu duga.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.