Za slavu odu skoro dvije prosječne plate

Naravno, dio hrane i pića najčešće ostane poslije slave, ali slavljenici nemaju izbora nego da nabave i pripreme malo više svega, kako se ne bi desilo da im tokom ručka nešto zafali.

Takođe, ima i onih koji, zbog niskih primanja, slavu dočekuju uz daleko skromniji ručak, ali i domaćina koji za obilježavanje svoje krsne slave potroše i po nekoliko hiljada KM.

A kad se u obzir uzme pomenuti trošak i broj gostiju nije teško izračunati da svaki gost domaćina u prosjeku košta oko 40 KM. Najskuplje stavke svakako su pečenje i kolači na koje, za pomenuti broj gostiju, ode oko 650 KM. Tu su i raznorazne druge đakonije, te sokovi i druga pića koji su sastavni dio svake slavske trpeze.

S obzirom na životni standard većine građana, nisu rijetki ni oni koji, da bi što bolje dočekali i ugostili rođake, prijatelje i kumove, nemaju izbora nego da pozajme pare ili da se zaduže u banci, jer od mjesečnih primanja malo šta mogu da uštede. Zato, kad se slavlje završi i napravi završni račun nemaju izbora nego da mjesecima otplaćuju dugove i štede na svemu i svačemu.

Međutim, činjenica je da, bez obzira na životni standard, svi koji slave nastoje da, što je moguće bogatije i ljepše, ispoštuju ovaj običaj.

- Svi se trude da krsnu slavu dočekaju i isprate najbolje što mogu. Jedni tokom cijele godine planiraju ovaj trošak i štede, tako da nemaju većih problema da je opreme. Drugi, međutim, moraju da posuđuju novac, jer je riječ o priličnom izdatku. Ipak, većina građana, bez obzira na to koliko para zarađuju, ne štedi na obilježavanju krsne slave, jer je riječ o tradiciji i prilici da se ugoste najbliži i najdraži rođaci, prijatelji, kumovi, komšije. Jedino penzioneri, koji nemaju neku pomoć sa strane, ne mogu da prirede neku raskošniju trpezu, jer su im primanja mala, odnosno taman za puko preživljavanje - kažu u udruženjama potrošača.