Poslije nevremena, voće i povrće uništavaju bolesti

Uporedo sa saniranjem štete od olujnog nevremena, koje je nedavno zahvatilo ovo područje, semberski poljoprivrednici bore se i sa biljnim bolestima, čijem razvoju pogoduju temperaturne oscilacije i višak vlage.

BIJELJINA

Stručnjaci savjetuju zaštitu povrća na otvorenom i plastenicima fungicidima insekticidima. Zbog povećanih ulaganja, a smanjenih prinosa, cijene pojedinih poljoprivrednih proizvoda već su trostruko veće u odnosu na isti period prošle godine.

Visoke temperature i kiše, koje se smjenjuju, omogućile su razvoj biljnih bolesti i štetočina te drastično povećale troškove proizvodnje.

Radoslav Maksimović iz Crnjelova strahuje da neće uspjeti da vrati uloženo, jer će ovogodišnji prinosi, zbog loših vremenskih uslova, biti značajno umanjeni.

- Ima plamenjače, pauka, grinja, bijele leptiraste vaši. Pojavljuju se i neke nove bolesti. Mora se svaka dva-tri dana prskati. I pitanje je koliko će to biti efikasno. Taman kad zaštitimo biljke od jedne bolesti pojavi se druga. Daj bože da ne završimo sezonu sa gubicima - kaže povrtar.

I Ivana Krsmanović ne izlazi iz plastenika. Pokušava spasti što se spasti može.

- Trips se pojavio na paprici, a ima i mnogo insekata. Prskali smo pa je zbog visokih temperatura sve isparilo. Sad se mora opet. A košta mnogo. I kad se sve sabere, nigdje nas nema. Sabirali smo - najlon za plastenik, hemija, prihrana. I u banku pa se zaduži, a kako ćeš vraćati to sam bog zna - kaže starica.

Smjena sunca i kiše i povećana vlaga pogoduju razmnožavanju fitopatogenih gljivica, a gljivična oboljenja napadaju i biljke oštećene u nevremenu.

Treba djelovati na vrijeme, naročito u plastencima na kojima je pokidana zaštitna folija.

Agronom Vanja Nestorović savetuje da se biljke obavezno tretiraju sa fungicidima i insekticidima.

- Bez obzira što se vrijeme stabilizuje imaćemo određen broj biljaka koje se neće moći oporaviti, koje će odbacivati cvijet i plodove. Iako štete neće moći biti izbjegnute, one mogu biti umanjene primjenom agrotehničkih mjera - kaže Nestorovićeva.

Zbog mehaničkih oštećenja, izazvanih gradom, povrtarske kulture izložene su napadu truleži i plamenjače. Posljedice grada nanijele su štetu proiozvođačima rane lubenice. Vreža se jako dobro regeneriše, ali plodovima sa dubljim oštećenjima nema pomoći.

Iako je Semberija nadaleko poznata po proizvodnji lubenice i dinje, nevreme je učinilo svoje, pa su prinosi smanjeni čak i do 50 odsto.

Skupa proizvodnja, a smanjeni prinosi odrazili su se i na cijenu povrtarskih i voćnih kultura. Kilogram kupusa na bijeljinskoj zelenoj pijaci je 1,5 KM, tikvice 2 KM, paradajz od 2 do 3 KM, mrkva 3 KM, krastavci su 1 do 2 KM, kilogram blitve i kelja košta 3 KM. Skuplje su i kajsije, breskve koje se prodaju po cijeni od 1,30 do 2 KM. Agroekonomista Risto Arsenović kaže da su cijene povrća sa stanovišta proizvođača, a imajući u vidu ulaganja, realne.

- I sa povećanjem cijena od 30 do 50 odsto proizvođači neće moći računati na zaradu. A s druge strane, imajući u vidu nisku platežnu moć stanovništa i opštu ekonomsku situaciju, kupci će ispaštati. Tako da niko neće biti zadovoljan godinom - upozorava Arsenović.

Kupce brinu poskupljenja

Kupce brine da se veliki talas poskupljenja tek sprema i da će izvući najdeblji kraj.

- Žao mi je poljoprivrednika koji ulažu mnogo para i truda da proizvedu povrće i voće, pa im neka nepogoda to odnose. Ali ja sam penzionerka i nažalost ne mogu da gledam uvijek kvalitet, te kupujem ono što mogu u skladu sa svojim skromnim primanjima. Ipak, nastojim da uvijek prednost dam domaćim proizvodima, a ne uvezenim. Bez obzira na nevolju koja ih je zadesila, ne bismo trebali da ceh platimo mi, kupci - kaže Bijeljinka Mirka Savičić.

Semberski poljoprivrednici povrće i voće prodaju i posredstvom zadruga i otkupljivača koji ovu sirovinu dalje prodaju fabrikama u drugim krajevima BiH, trgovačkim lancima, ili izvoze u inostranstvo. Zbog prinosa koje su umanjili obilne padavine, olujni vjetar, led, te biljne bolesti, već strahuju da neće moći ispoštovati ugovorene obaveze prema prerađivačima, pa će posljedice trpiti svi u lancu proizvodnje.