Poljoprivrednici u Semberiji zbrajaju štetu

Polegle biljke djelimično su se oporavile, biće zelene mase za silažu, ali neizvjesno je koliko će biti hljebnog zrna. Trenutno vrijeme pogoduje rastu i razvoju kukuruza, ali ratari strahuju od pojave biljnih bolesti.

Semberski ratar Rajko Dubajić kukuruzom je zasijao 16 hektara. Olujni vjetar na njegovoj parceli oštetio je više od polovine biljaka.

- Biljke su žive, ali polegle, pa je vegetacija otežana. Iako je rano govoriti o prinosima, izvjesno je da ove jeseni u našim atarima neće biti dovoljno hrane za stoku. Oko 70 odsto mog kukuruza je polegalo, povući će vlagu i oštetiti klip. Četiri hektara vršem u zrno, a oko pet hektara siliram za ishranu. Ove godine će biti teško praviti silažu, jer će nam „gušiti" kombajne. Naše selo je poznato po proizvodnji stoke, pa nam ta stočna hrana mnogo znači - kaže ovaj ratar.

Bio je prisiljen da neke parcele presije.

- Jedno 70 dunuma sam zasijao poznim kukuruzom, pa se nadam da ću bar sa tih polja nešto da izvučem - kaže Dubajić.

Pretrpljenu štetu mnogi su shvatili kao ozbiljnu opomenu da je krajnje vrijeme da osiguraju usjeve.

- Ministarstvo poljoprivrede RS subvencioniše 50 odsto sredstava za osiguranje. Nemamo izbora. Jedne godine nas pogodi grad, druge poplave, pa suše, a evo sad nam usjeve povaljao vjetar. Ispade da džaba radimo - kaže ovaj semberski ratar.

Poljoprivrednici se bore i sa biljnim bolestima, čijem razvoju pogoduju temperaturne oscilacije i višak vlage.

Miroslav Vasić upozorava da je na ovom području posljednjih godina prisutno crvenilo kukuruza.

- Kraj jula i početak avgusta je period kada se pojavljuje ova bolest. Jedne godine mi je odnijela sav kukuruz. Moramo se pridržavati savjeta stručnjaka, a to je održavati usjeve bez korova. U plodored uvesti i treću kulturu, jer je pšenica prenosilac bolesti - kaže Vasić.

Stanje usijeva se razlikuje od parcele do parcele. Kukuruz, koji je u vrijeme oluje bio u manjoj fazi porasta i nije dostigao fazu metličanja i svilanja, lakše i brže se oporavio.

Problem je i što su oštećene biljke izložene napadu biljnih bolesti, a u ovom periodu razvoja teško je odraditi bilo kakvu zaštitu, upozorava Radmila Nešković iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

- Ukoliko su biljke više pri zemlji, veća je vlaga, pa su podložnije pojavi bolesti. Problem su i štetočine koje su napravile štetu prije nevremena, pa su oslabili biljke i doprinijeli većoj šteti. Nadamo se da će vrijeme poslužiti te da će se usijevi ipak oporaviti - naglašava Neškovićeva.

Zasijano 26.365 hektaraKukuruzom je ovog proljeća u Semberiji zasijano 26.365 hektara. U dobrim godinama prinosi su oko 12 tona po hektaru.

U atarima koje je zahvatio olujni vetar prinosi će biti manji od 4 hektara, a ratari koji nisu pretrpjeli štetu zbog nevremena nadaju da će ove godine imati bar 9 tona suvog zrna po hektaru.