Srezati novac za agencije i institucije bez učinka
Političari i analitičari se slažu da treba da dođe do povećanja budžeta institucija BiH za narednu godinu, ali tako da novac bude raspoređen onima kojima je prijeko potreban, a ne pojedinim agencija ili institucijama koje troše novac, a rezultati rada su im mršavi ili skoro ravni nuli.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Podsjećamo, budžet za institucije BiH za ovu godinu iznosio je 966 miliona maraka i u odnosu na godinu ranije veći je za 16 miliona, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 825,7 miliona i manje je za 178,3 miliona u odnosu na prethodnu godinu. Njega je u srijedu podržao Predstavnički dom BiH, a u petak i Dom naroda, koji je taj dan izabrao i članove stalnih komisija tog doma.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prvi koji smatra da budžet treba da bude veći je ministar finansija i trezora BiH u tehničkom mandatu Vjekoslav Bevanda, koji ističe da bi budžet trebalo da bude povećan u stavkama koje se odnose na opremanje Granične policije BiH, povećanje primanja vojnicima i policajcima, završetak graničnih pralaza u UIO BiH poput Svilaja i tako dalje.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Mi smo završili budžet i čekamo zahtjev od Predsjedništva BiH kako bismo ga tehnički zaklopili pa da krenemo brže nego ove godine", istakao je Bevanda.
Dušanka Majkić (SNSD), član Komisije za budžet i finansije Doma naroda BiH, rekla je "Nezavisnim" da postoje institucije na nivou BiH koje dosad nisu opravdale svoje postojanje, nisu efikasne i trebalo bi izvršiti analizu njihovog rada. Kao primjer navodi Agenciju za koncesije BiH, koja već 10 godina na godišnjem nivou uzima 10 miliona KM, a do danas nije izdala nijednu koncesiju.
"To su zlatne rezerve iz kojih bi se mogli napojiti oni kojima zaista fali", ističe Majkićeva i naglašava da bi došlo do povećanja budžeta potrebna je i saglasnost entiteta.
"Šta znači poslati zahtjev prema parlamentu da se budžet poveća? To znači uzeti od entiteta", kaže Majkićeva.
Njen kolega Lazar Prodanović je rekao da treba sačekati prijedlog budžeta za 2020. i stav Predsjedništva BiH o tom pitanju, pa tek nakon toga raspravljati o najavljenom zahtjevu za povećanje budžetskog okvira za narednu godinu.
Predrag Kožul (HDZ BiH), predsjedavajući Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma BiH, nije želio da komentariše budžet za 2020. godinu, ali će o tome govoriti kada dođe vrijeme, dok njegov zamjenik u Komisiji Dženan Đonlagić (DF) ističe za "Nezavisne" da će vjerovatno pojedini resori kada dobiju na uvid Nacrt budžeta za iduću godinu imati potrebu da traže povećanje određenih sredstava u pojedinim područjima.
"Evidentno je da će postojati određena potreba, pogotovo kada se Program reformi BiH dostavi NATO-u, a dostaviće se odmah po imenovanju Vijeća ministara, kako je dogovoreno u Predsjedništvu", kazao je Đonlagić i dodao da ne može predvidjeti kolika će biti potreba za povećanjem, jer to će se znati kada svako ministarstvo dobije na uvid Program reformi BiH i vidi koja su to područja tamo definisana da treba uraditi određene reforme.
Prema mišljenju Mirsada Isakovića, ekonomskog analitičara i univerzitetskog profesora, budžet se mora povećati, a za "Nezavisne" ističe da se sada ukazala potreba za tim, kao i za povećanjem plaća, posebno u policiji.
"Mislim da je to sasvim opravdano, jer nije logično da na federalnom nivou organi koji se bave istom djelatnošću gotovo u stopostotnom iznosu imaju veće plate. To je neprirodno i to treba riješiti. Mislim da bi trebalo povećati sredstva i za Ministarstvo odbrane jer je naša tehnologija zastarjela", ističe Isaković.
