On je kazao da je juče održan sastanak sa kolegama epidemiolozima i mikrobiolozima vezano za dalju strategiju šireg testiranja.

"Radićemo širi skrining zdravstvenih radnika, odnosno testiranje bez obzira jesu li imali simptome ili ne. Provjeravaćemo njihovo zdravstveno stanje i testirati ih, metodom slučajnog uzorka", rekao je Šeranić.

Testiraće se redovno i njegovatelji u staračkim domovima i nad njima će biti vršen direktan nadzor.

"Svi oni koji izlaze i ulaze u domove će biti testirani kako bi spriječili mogućnost ulaska epidemije u te ustanove", dodao je.

Ono što je takođe novost jeste da će svi domovi zdravlja u RS-u imati obavezu da aktiviraju svoje ambulante za akutne respiratorne infekcije.

"Radićemo uzorkovanje i analize svih osoba koje imaju bilo kakvu respiratornu infekciju, bez obzira da li se mogu dovesti epidemiološki u vezu s nekim ko je pozitivan na koronavirus ili ne. Domovi zdravlja će imati obavezu da uzmu uzorke i pošalju ih Institutu za javno zdravstvo RS-a."

U ovom bh. entitetu ostaju pri strategiji da će testirati članove porodice zaraženih osoba kako bi se spriječilo potencijalno širenje virusa.

"Takođe nastavljamo raditi i dva testiranja zaraženih osoba prije nego ih proglasimo da su se oporavili", kaže Šeranić.

Na pitane novinara da li je moguće da testovi pokažu negativan nalaz, a osoba je pozitivna, Šeranić je kazao da ima takvih slučajeva, od 5 do 7 posto.

"To govore i međunarodna iskustva. Kod nas je to bilo kod osoba koje su već bile u izolaciji, ali nisu puštane kući nego su zadržavane dok se ne izliječe, bez obzira ako je test bio negativan. Ali 95 posto nalaza je kada je negativan test, onda je stvarno negativan", odgovorio je.

Šeranić je objasnio i kakvu terapiju primaju zaražene osobe sa teškom i lakšom kliničkom slikom.

"Lijek još uvijek ne postoji. No, koriste se različite vrste protokola za liječenje. Imamo grupu naših profesora koji pregledaju i sagledavaju međunarodna iskustva i preporučuju protokole u skladu sa stanjem oboljelih. Tu mislim na korištenje lijekova za liječenje malarije, određenih antibiotika, u smislu kombinacije - kada su u pitanju pacijenti teških kliničkih slika. Kao i kod drugih virusnih oboljenja, kod lakših kliničkih slika se koristi tzv. terapija podrške. To su vitamin C, mnogo tečnosti, paracetamol za snižavanje temperature i mirovanje", rekao je ministar zdravlja RS-a.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.