Bijeljina: Sve kvalitetnija ponuda u oblasti turizma

Zahvaljujući tradicionalnom gostoprimstvu Semberaca, i sve kvalitetnijoj ponudi u oblasti turizma i grad Bijeljina postao je privlačna turistička destinacija koju posjećuje sve više domaćih i stranih turista.

BIJELJINA

Arhitekturu Bijeljine krase zgrada Gradske uprave, park, Muzej Semberije, spomenik Kralju Petru Oslobodiocu, manastir Sv. Vasilija Ostroškog, zgrada gimnazije. Semberci sve više postaju svjesni turističkih mogućnosti svog zavičaja i ulažu znatna sredstva u razvoj turizma.

- I naredni projekti, kao što je akva park su naša velika šansa. Na godišnjem nivou to je milion ljudi, kako je procijenjeno kada se radio projekat, i taj akva centar bi sutra bio najbliži Beogradu - rekao je Predrag Јović zamjenik gradonačlnika Bijeljine.

Okolina Bijeljine prepoznatljiva je po Banji Dvorovi, manastirima Tavna i Dragaljevac, močvari Gromiželj, Slobomiru , etno selu Stanišići. Kvalitet usluga, visoka profesionalnost, izuzetna gostoljubivost i atrkativnost ovog kompleksa istovremeno su i najbolja nagrada turistima. Etnoselo je osnovano 2003. godine kao autentično planinsko selo koje čuva uspomenu o vremenu i periodu življenja s kraja 19. i početka 20-og vijeka.

- Prethodnih godina smo imali oko milion turista, a ova godina je trebala biti još bolja, imali smo u planu da gradimo još jedan hotel, jer se tražilo mjesto više - naveo je Miloš Stanišić, etnoselo Stanišići.

Duhovno - vjerski biser ovog dijela Srpske je manastir Tavna, ovdje je svake godine sve više posjetilaca.

- Obiđu manastirski konak, pogledaju vrijednosti koje ovdje postoje, ambijent oko manastira koji je jedinsttven i prelijep - istakao je lazar Kršić duhovnik manastira Tavna.

Obale Save i Drine postale su omiljeno mjesto okupljanja Semberaca i njihovih gostiju.

Duž obala izgrađena su čitava lijepo uređena vikend-naselja. U avgustu svake godine na Drini se održava regata koja privlači stotine zaljubljenika u prirodu i ovu rijeku iz čitavog regiona.

U novije vrijeme Semberci i njihovi gosti prepoznali su potrebu čovjeka da spas od negativnih posljedica modernog načina života, bar privremeno, potraži u oazama tradicije u kojima se njeguju pomalo zaboravljene vrijednosti mirnog života, zdrave hrane, prirodnih zvukova i mirisa.