Od septembra počinje proizvodnja hljeba u "Novom Žitoprometu"
Iako su tek prije nešto više od mjesec dana proizvedene prve količine brašna iz mlinova "Novog Žitoprometa" u Bijeljini, od 1. septembra se očekuje i proizvodnja hljeba, rekao je Dušan Tomić, šef proizvodnje u ovoj fabrici.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Nakon stečaja, koji je trajao 14 mjeseci, u nekadašnjem semberskom prehrambenom gigantu pale se peći i počinje proizvodnja poznatog semberskog hljeba, pišu Nezavisne.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Pravićemo naš poznati somun po staroj recepturi, a težina će iznositi 600 grama", kazao je Tomić i istakao da je u planu da se dnevno proizvede od 3.000 do 4.000 hljebova.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Već imamo dogovorene kupce našeg hljeba, a plasiraćemo ga u Bijeljinu i u druge opštine", ističe Tomić.
Kako kaže, od 15. jula krenuli su sa proizvodnjom brašna u mlinovima, iako još ne punim kapacitetom, ali na policama širom BiH nalaze se tri vrste njihovog brašna.
"U ponudi imamo brašno tip 400, tip 500 i tip 850", ističe Tomić i dodaje da polako osvajaju tržište i vraćaju se staroj slavi.
Kvalitetno brašno koje sada izlazi iz njihovih mlinova već stiže na police domaćih marketa, a Tomić naglašava da uveliko kuju plan za plasman svog proizvoda na inostrana tržišta.
"Brašno planiramo izvoziti u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Tursku", kazao je Tomić.
Dodao je da su u ovoj fabrici urađene sve nove instalacije i nove peći te, kako kaže, još jedna pozitivna stvar je što su ostali sve stari radnici i što se radi po staroj recepturi.
"Zaposleno je oko 30 radnika, ali sigurno da povećanjem proizvodnje povećaćemo i broj radnika, tako da se prilagođavamo proizvodnji", kazao je Tomić.
Kako kaže, trenutno u silosima imaju oko 10.000 tona pšenice, od čega je oko 8.500 tona domaća pšenica, a ostatak je uvezen iz Mađarske i Srbije.
Da je povratak na tržište "Novog Žitoprometa" jako značajan, kaže i Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.
"Na naše tržište vraća se najveći gigant u pekarskoj industriji, što je jako bitno ne samo za Bijeljinu, nego za čitavu regiju", kazao je Pelemiš.
Podsjetimo, firma je ranije nosila naziv "Žitopromet", a zahvaljujući pravovremeno otvorenom stečaju sačuvana je imovina.
Fočanska kompanija "Pavgord" je 18. januara ove godine kupila nepokretnu imovinu "Žitoprometa" po cijeni od 3,1 milion maraka i tako postala stoprocentni vlasnik preduzeća. Ranije su kupili i pokretnu imovinu mlinsko-prerađivačkog giganta, te uplatili 600.000 maraka za doprinose radnicima kako bi im bio povezan radni staž.
Problemi u "Žitoprometu" javili su se 2018. godine. Silosi su tada bili puni pšenice, ali su pogoni stajali i sakupljali prašinu jer ratarima nije bio plaćen rod. Zbog neisplaćenih plata i doprinosa radnici su tada stupili u štrajk. Do otvaranja stečaja u decembru 2019. godine "Žitopromet" je zapošljavao 113 radnika.
21° 10°
